company logo

POMRČINE
Written by Ivo Dijan   
Monday, 20 December 2010 23:25

Pomrčina Mjeseca

Objašnjenje pojave

Pomrčina Mjeseca događa se kada Mjesec uđe u Zemljinu sjenu, što je moguće samo kada je Mjesec u fazi uštapa (pun Mjesec). Još u 3. stoljeću p.n.e. je Aristarh, vidjevši oblik Zemljine sjene na Mjesecu, zaključio da je Zemlja okrugla.

Pomrčine Mjeseca traju mnogo duže od Sunčevih jer je Zemljina sjena mnogostruko veća od Mjesečeve.

Potpuna, djelomična i pomrčina Mjeseca u polusjeni

Potpunom pomrčinom Mjeseca nazivamo pojavu kada cijeli Mjesec uđe u Zemljinu sjenu. Pojava kada samo dio Mjesečevog diska uđe u Zemljinu sjenu naziva se djelomična pomrčina. Ako Mjesec prolazi samo kroz Zemljinu polusjenu, govorimo o pomrčini u polusjeni.

Za vrijeme potpune pomrčine Mjesec nikad ne pada u potpuni mrak, već poprima jednu crveno-smeđu nijansu. Ova je pojava posljedica loma svjetlosti (refrakcije) u Zemljinoj atmosferi koja najviše raspršuje plavu svjetlost (zbog čega je nebo danju plavo), a najmanje crvenu. Crvena svjetlost koja se ne rasprši potpuno u atmosferi nastavlja (nakon loma) svoj put prema Mjesecu i čini ga crvenim.

Ponekad se, kad je Mjesec u vrijeme pomrčine blizu obzora, može dogoditi da se istovremeno nad horizontom vide i Sunce i Mjesec, što se čini nemogućim s obzirom da bi se Zemlja trebala nalaziti točno između ova dva tijela. I ova je pojava posljedica loma svjetlosti u Zemljinoj atmosferi. Sva tri tijela zaista se nalaze na istom pravcu, no usljed loma svjetlosti, prividni položaji Sunca i Mjeseca su promijenjeni u odnosu na njihove stvarne položaje. Da kojim slučajem Zemlja nema atmosfere, oba bi tijela u tom trenutku bila ispod horizonta.

Pomrčina Sunca

Kako nastaju pomrčine Sunca

Do pomrčine Sunca dolazi kada Mjesečeva sjena prođe preko površine Zemlje, što se može dogoditi samo kada je Mjesec u fazi mlađaka. Ovisno o trenutačnoj udaljenosti Mjeseca i Sunca od Zemlje, te o položaju promatrača na Zemljinoj površini, može nastupiti jedna od tri vrste pomrčina Sunca: potpuna, djelomična i prstenasta.

Potpuna i djelomična pomrčina Sunca

U slučaju potpune pomrčine Sunca, Mjesečev disk će potpuno prekriti Sunce. Pomrčina Sunca se može opaziti s relativno uskog pojasa (putanja totaliteta) na Zemljinoj površini preko kojeg prolazi Mjesečeva sjena. Promatrači koji se nalaze u nešto širim pojasevima oko putanje totaliteta nalaze se u Mjesečevoj polusjeni, te mogu vidjeti djelomičnu pomrčinu Sunca, dok se s ostatka površine Zemlje pomrčina uopće neće vidjeti.

U trenutku neposredno prije totaliteta, kada se posljednja zraka Sunca probije iza Mjesečevog diska, događa se pojava tzv. "dijamantnog prstena" (slika lijevo). Ista se pojava može uočiti i neposredno nakon totaliteta.

Prstenasta pomrčina Sunca

Promatrajući Sunce i Mjesec, posebno u vrijeme pomrčine Sunca, moze se uočiti da su sličnih kutnih dimenzija. Iako se na nebu čine jednakima, u stvarnosti je Sunce mnogo veće. Sunčev je promjer (1 392 000 km) čak 400 puta veći od Mjesečevog (3476 km), ali je Sunce isto toliko puta (u prosjeku) dalje od Mjeseca, pa nam se zato čine jednakima.

No, kutne dimenzije Mjeseca i Sunca nisu uvijek jednake, već se mijenjaju. Razlog tome su blago eliptične putanje, kako Zemlje oko Sunca, tako i Mjeseca oko Zemlje. Kako se mijenjaju udaljenosti Mjeseca i Sunca od Zemlje, tako se mijenjaju i njhove kutne dimenzije. Promjer Sunca kreće se od 31.5' (lučne minute), kada je Zemlja u afelu, do 32.6', kada je Zemlja u perihelu. Promjer Mjeseca kreće se od 29.1' (29.1. lučnih sekundi), kada je Mjesec u apogeju (najdalje od Zemlje), do 33.9', kada je Mjesec u perigeju (najbliže Zemlji). Kada je Mjesec u apogeju a Zemlju u perihelu, te u svim drugim trenucima kada je Mjesečev disk na nebu manji od Sunčevog, može doći samo do prstenaste pomrčine Sunca (slika 3.) jer Mjesečev disk ne može u potpunosti pokriti Sunce.



 


Powered by Joomla!. Valid XHTML and CSS.