Pomr?ina Mjeseca

Obja�njenje pojave

Pomr?ina Mjeseca doga?a se kada Mjesec u?e u Zemljinu sjenu, �to je mogu?e samo kada je Mjesec u fazi u�tapa (pun Mjesec). Jo� u 3. stolje?u p.n.e. je Aristarh, vidjev�i oblik Zemljine sjene na Mjesecu, zaklju?io da je Zemlja okrugla.

Pomr?ine Mjeseca traju mnogo du�e od Sun?evih jer je Zemljina sjena mnogostruko ve?a od Mjese?eve.

Potpuna, djelomi?na i pomr?ina Mjeseca u polusjeni

Potpunom pomr?inom Mjeseca nazivamo pojavu kada cijeli Mjesec u?e u Zemljinu sjenu. Pojava kada samo dio Mjese?evog diska u?e u Zemljinu sjenu naziva se djelomi?na pomr?ina. Ako Mjesec prolazi samo kroz Zemljinu polusjenu, govorimo o pomr?ini u polusjeni.

Za vrijeme potpune pomr?ine Mjesec nikad ne pada u potpuni mrak, ve? poprima jednu crveno-sme?u nijansu. Ova je pojava posljedica loma svjetlosti (refrakcije) u Zemljinoj atmosferi koja najvi�e raspr�uje plavu svjetlost (zbog ?ega je nebo danju plavo), a najmanje crvenu. Crvena svjetlost koja se ne raspr�i potpuno u atmosferi nastavlja (nakon loma) svoj put prema Mjesecu i ?ini ga crvenim.

Ponekad se, kad je Mjesec u vrijeme pomr?ine blizu obzora, mo�e dogoditi da se istovremeno nad horizontom vide i Sunce i Mjesec, �to se ?ini nemogu?im s obzirom da bi se Zemlja trebala nalaziti to?no izme?u ova dva tijela. I ova je pojava posljedica loma svjetlosti u Zemljinoj atmosferi. Sva tri tijela zaista se nalaze na istom pravcu, no usljed loma svjetlosti, prividni polo�aji Sunca i Mjeseca su promijenjeni u odnosu na njihove stvarne polo�aje. Da kojim slu?ajem Zemlja nema atmosfere, oba bi tijela u tom trenutku bila ispod horizonta.

Pomr?ina Sunca

Kako nastaju pomr?ine Sunca

Do pomr?ine Sunca dolazi kada Mjese?eva sjena pro?e preko povr�ine Zemlje, �to se mo�e dogoditi samo kada je Mjesec u fazi mla?aka. Ovisno o trenuta?noj udaljenosti Mjeseca i Sunca od Zemlje, te o polo�aju promatra?a na Zemljinoj povr�ini, mo�e nastupiti jedna od tri vrste pomr?ina Sunca: potpuna, djelomi?na i prstenasta.

Potpuna i djelomi?na pomr?ina Sunca

U slu?aju potpune pomr?ine Sunca, Mjese?ev disk ?e potpuno prekriti Sunce. Pomr?ina Sunca se mo�e opaziti s relativno uskog pojasa (putanja totaliteta) na Zemljinoj povr�ini preko kojeg prolazi Mjese?eva sjena. Promatra?i koji se nalaze u ne�to �irim pojasevima oko putanje totaliteta nalaze se u Mjese?evoj polusjeni, te mogu vidjeti djelomi?nu pomr?inu Sunca, dok se s ostatka povr�ine Zemlje pomr?ina uop?e ne?e vidjeti.

U trenutku neposredno prije totaliteta, kada se posljednja zraka Sunca probije iza Mjese?evog diska, doga?a se pojava tzv. "dijamantnog prstena" (slika lijevo). Ista se pojava mo�e uo?iti i neposredno nakon totaliteta.

Prstenasta pomr?ina Sunca

Promatraju?i Sunce i Mjesec, posebno u vrijeme pomr?ine Sunca, moze se uo?iti da su sli?nih kutnih dimenzija. Iako se na nebu ?ine jednakima, u stvarnosti je Sunce mnogo ve?e. Sun?ev je promjer (1 392 000 km) ?ak 400 puta ve?i od Mjese?evog (3476 km), ali je Sunce isto toliko puta (u prosjeku) dalje od Mjeseca, pa nam se zato ?ine jednakima.

No, kutne dimenzije Mjeseca i Sunca nisu uvijek jednake, ve? se mijenjaju. Razlog tome su blago elipti?ne putanje, kako Zemlje oko Sunca, tako i Mjeseca oko Zemlje. Kako se mijenjaju udaljenosti Mjeseca i Sunca od Zemlje, tako se mijenjaju i njhove kutne dimenzije. Promjer Sunca kre?e se od 31.5' (lu?ne minute), kada je Zemlja u afelu, do 32.6', kada je Zemlja u perihelu. Promjer Mjeseca kre?e se od 29.1' (29.1. lu?nih sekundi), kada je Mjesec u apogeju (najdalje od Zemlje), do 33.9', kada je Mjesec u perigeju (najbli�e Zemlji). Kada je Mjesec u apogeju a Zemlju u perihelu, te u svim drugim trenucima kada je Mjese?ev disk na nebu manji od Sun?evog, mo�e do?i samo do prstenaste pomr?ine Sunca (slika 3.) jer Mjese?ev disk ne mo�e u potpunosti pokriti Sunce.