company logo

Početna Astronomija
Astronomija


Svjetlosno onečišćenje
Written by Ivo Dijan   
Thursday, 16 July 2015 22:45

HRVATSKI ASTRONOMSKI SAVEZ
NAŠE NEBO - UDRUGA ZA ZAŠTITU NOĆNOG NEBA
ASTRONOMSKO DRUŠTVO "LEO BRENNER"
ZAGREBAČKA 2, HR-51550 MALI LOŠINJ
TEL: 051 233 871   FAX: 051 520 753
WEB: www.astronomskisavez.hr www.nasenebo.hr www.ad-leo-brenner.hr


Priopćenje: SKIRIN NEBOCID I NA LOŠINJU

Ekocid u zaštićenoj Park-šumi Čikat
Protekla dva dana u posjetu Cresu i Lošinju u sklopu svoje astrofotografske ture bio je naš kolega Boris Štromar predsjednik Astronomskog društva Beskraj iz Zagreba i dopredsjednik Našeg neba – Udruge za zaštitu noćnog neba. Fotografirajući noćne krajolike na Lošinju, nezaobilazna je bila i uvala Čikat u kojoj se trenutno događa neviđeni nebocid u režiji dizajnera rasvjete Deana Skire. Obnovom hotela Bellevue i Alhambra te vila, plaže, hortikulture i šetnice u uvali Čikat, inače području zaštićene Park-šume Čikat, pristupilo se i izradi nove vanjske rasvjete oko objekata čiji dizajn potpisuje megaloluksoman gospodin Skira. Žalosno je da se na otoku koji ima višestoljetnu astronomsku povijest, otoku na kojem se nalazila prva civilna, privatna i amaterska zvjezdarnica u Hrvatskoj (Zvjezdarnica „Manora“) i na kojem svoje sjedište imaju Astronomsko društvo „Leo Brenner“, Hrvatski astronomski savez i Naše nebo – Udruga za zaštitu noćnog neba uništava noćno nebo i to, gdje drugdje, nego usred zaštićene park-šume.

Grubo kršenje Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja
Nije mi jasno čemu služe zakoni i institucije u ovoj državi kada netko, nakon što je donesen Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja (NN 114/11) 2011. godine koji u članku 22. stavak 3. jasno kaže: „Zabranjena je uporaba svjetlosnih snopova bilo kakve vrste ili oblika, mirujućih ili pokretnih, ako su usmjereni prema nebu ili prema površinama koje reflektiraju više od 25% intenziteta prema nebu.“, a što je po članku 34. stavak 6. istog zakona kažnjivo novčanom kaznom do 50.000,00 kuna, 2015. godine napravi rasvjetu hotela, vila, šetnice i hortikulture na način da svjetlosni snopovi tuku u nebo i to usred zaštićene park-šume.

Nekad se u Čikatu postavljala ekološka rasvjeta
Ja sam osobno pisao projekt iz kojega je Grad Mali Lošinj 2009./2010. godine dobio sredstva iz natječaja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za zamjenu dijela neekološke rasvjete u uvali Čikat na potezu šetnice od spomenika Ambrozu Haračiću do crkvice Navještenja Marijina, a provedbom tog projekta znatno je smanjeno svjetlosno onečišćenje uvale Čikat te su ostvarene uštede na potrošnji električne energije. Pet godina kasnije u ime progresa i luksomanije jednog dizajnera, zvjezdanog neba u Čikatu više skoro nema.

„Održivi turizam“ i „Otok vitalnosti“
Po pitanju nove rasvjete u Čikatu, čovjek ne može, a da ne zaključi da kada je posrijedi „progres“ ili kako to danas zovu „strateške investicije“, više nije bitna zaštita okoliša, bioraznolikost, energetska učinkovitost pa u konačnici niti ljudsko zdravlje na otoku koji se diči nečime što se zove „održivi turizam“ pod sloganom „Otok vitalnosti“. Ne vidim ničega održivog niti vitalnog u ubijanju ptica, kukaca (osobito noćnih leptira), šišmiša i biljaka na području jedne zaštićene park šume. Još manje vidim održivost turizma u tome da nebo na Lošinju bude poput onog u New Yorku jer turisti na Lošinj valjda dolaze iz razloga što je nebo isto kao i kod kuće, niti se jedna zvijezda na njemu ne vidi.

Odrecite se Skire i svog sjaja njegova!
Na koncu, kao teolog ne mogu, a da ne zavapim: „Odrecite se Skire i svog sjaja njegova!“ i apelirati na zdravu pamet naših turističkih djelatnika rečenicom koju je izrekao poznati rimski filozof Seneca još u I. stoljeću: „Da se zvijezde, mjesto što sjaju uvijek nad našim glavama, mogu vidjeti samo s jedne točke zemaljske kugle, ljudi ne bi prestali u hrpama onamo putovati da motre nebo i da se dive čudesima neba.“. Čisto zvjezdano nebo je u današnje vrijeme turistički resurs i ne samo to, ono je nešto na što buduće generacije imaju pravo prema Općoj deklaraciji o ljudskim pravima budućih generacija koju je donio UNESCO 1994. godine i koja veli: „Osobe koje pripadaju budućim generacijama imaju pravo na nekontaminiranu i neoštećenu Zemlju, uključujući i čisto nebo…“.

Fotografije koje je snimio kolega Boris Štromar možete vidjeti na stranici HAS-a
Na prvoj fotografiji je usporedba dvije fotografije snimljene istom dužinom ekspozicije i to prve snimljene u Čikatu i nakon toga druge snimljene na južnom dijelu otoka Lošinja prema otoku Iloviku.

Predsjednik Astronomskog društva „Leo Brenner,
tajnik Hrvatskog astronomskog saveza
i Našeg neba – Udruge za zaštitu noćnog neba:

Dorian Božičević, mag. theol.
098 920 21 53

 

Kontaktirajte nas:

This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it

 

 
Znanstvenici potpuno zbunjeni: U 16 godina usporila se rotacija Venere. Dan je produžen za 6,5 minut
Written by Ivo Dijan   
Thursday, 16 February 2012 22:31

Satelit Europske svemirske agencije Venus Express otkrio je usporavanje rotacije planete Venere. Korištenjem infracrvenih senzora ustanovljeno je kako je dan na Veneri u posljednjih 16 godina postao za 6,5 minuta duži. Znanstvenici su potpouno zbunjeni ovim otkrićem za koje još nemaju objašnjenje, javlja ESA .
Prva precizna mjerenja Venera napravili su sateliti Magellan i Venera koji su radarom istražili površinu ovog još uvijek misterioznog planeta. U četiri godine Magellanove misije znanstvenici su ustanovili kako Venerin dan traje nešto duže od 243 Zemljina dana.

 

Read more...
 
Znanstvenici pronašli 50 novih planeta! Na jednome čak možda ima znakova život
Written by Ivo Dijan   
Tuesday, 13 September 2011 14:34

Europski astronomi otkrili su 50 novih planeta izvan našeg Sunčevog sustava , uključujući 16 koji su slične veličine kao i Zemlja, piše Daliy Mail.

o je najveći broj ikada pronađenih planeta u jednome danu. Najveća planeta od svih je HD 85512 b, a od Zemlje je veća 3,6 puta.

Udaljena je 36 svjetlosnih godina od zviježđa Vela.

Ova otkrića govore da se oko zvijezda sličnim Suncu nalaze brojne planete. Planeta HD 85512 b je jedina od svih koja se nalazi u zoni u kojoj je moguć život.

Takva planeta bi mogla imati vodu u tekućem stanju, što je čini potencijalno naseljivom. Nova otkrića su prezentirana na konferenciji "Extreme Solar Systems" u Wyomingu u SAD-u. Učestvovalo je 350 eksperata

Planete su otkrivene teleskopom The High Accuracy Radial Velocity Planet Searcher (HARPS), koji je postavljen u opservatoriju La Silla u Čileu.

- Otkriće planete HD 85512 b ukazuje na mogućnost otkrivanja drugih naseljivih planeta oko zvijezda sličnih Suncu. Radi se o Super-Zemljama, rekao je astronom Michel Mayor sa Univerziteta u Ženevi, za Daily Mail

Super-Zemlje mogu biti veće od naše planete do deset puta. One su interesantne istraživačima jer se vjeruje da su pogodnije za razvoj života čak i od Zemlje

Potraga za planetama izvan Sunčevog sustava je počela prije više od 15 godina. Teleskopi su tada mogli otkriti samo velike planete poput Jupitera. Od tada su tehnike i tehnologija postali mnogo moćniji.

Teleskop HARPS može otkriti planete veličine Zemlje. Ovim teleskopom je promatrano 376 zvijezda sličnih Suncu. Otkriveno je da je više od polovine njih okruženo planetama, ali i da 40 posto njih imaju barem jednu planetu veću od Saturna.

 

 
PERZEIDI
Written by Ivo Dijan   
Thursday, 04 August 2011 17:56

 

Perzeidi su meteorski roj koji je nastao od ostataka repa kometa Swift-Tuttle, a ime su dobili po tome što prividno izlaze iz zviježđa Perzej. Sama aktivnost meteorskog roja pojavljuje se svake godine u mjesecu kolovozu, a traje i do nekoliko tjedana.

Na našem području meteore još nazivamo "zvijezdama padalicama" ili "nebeskim krijesnicama".

Perzeidi su aktivni (vidljivi) u vremenu od 23. srpnja do 22. kolovoza, sa maksimumom aktivnosti 11.- 13. kolovoza. Točno vrijeme samog maksimuma varira iz godine u godinu, pa je i ovaj datum podložan promjeni.

Ako bude sreće, uživati ćemo u vedroj ljetnoj noći s 'zvijezdama padalicama'.

 
« StartPrev12NextEnd »

Page 1 of 2


Powered by Joomla!. Valid XHTML and CSS.