HRVATSKI ASTRONOMSKI SAVEZ
NA�E NEBO - UDRUGA ZA ZA�TITU NO?NOG NEBA
ASTRONOMSKO DRU�TVO "LEO BRENNER"
ZAGREBA?KA 2, HR-51550 MALI LO�INJ
TEL: 051 233 871�� FAX: 051 520 753
WEB: www.astronomskisavez.hr www.nasenebo.hr www.ad-leo-brenner.hr


Priop?enje: SKIRIN NEBOCID I NA LO�INJU

Ekocid u za�ti?enoj Park-�umi ?ikat
Protekla dva dana u posjetu Cresu i Lo�inju u sklopu svoje astrofotografske ture bio je na� kolega Boris �tromar predsjednik Astronomskog dru�tva Beskraj iz Zagreba i dopredsjednik Na�eg neba � Udruge za za�titu no?nog neba. Fotografiraju?i no?ne krajolike na Lo�inju, nezaobilazna je bila i uvala ?ikat u kojoj se trenutno doga?a nevi?eni nebocid u re�iji dizajnera rasvjete Deana Skire. Obnovom hotela Bellevue i Alhambra te vila, pla�e, hortikulture i �etnice u uvali ?ikat, ina?e podru?ju za�ti?ene Park-�ume ?ikat, pristupilo se i izradi nove vanjske rasvjete oko objekata ?iji dizajn potpisuje megaloluksoman gospodin Skira. �alosno je da se na otoku koji ima vi�estoljetnu astronomsku povijest, otoku na kojem se nalazila prva civilna, privatna i amaterska zvjezdarnica u Hrvatskoj (Zvjezdarnica �Manora�) i na kojem svoje sjedi�te imaju Astronomsko dru�tvo �Leo Brenner�, Hrvatski astronomski savez i Na�e nebo � Udruga za za�titu no?nog neba uni�tava no?no nebo i to, gdje drugdje, nego usred za�ti?ene park-�ume.

Grubo kr�enje Zakona o za�titi od svjetlosnog one?i�?enja
Nije mi jasno ?emu slu�e zakoni i institucije u ovoj dr�avi kada netko, nakon �to je donesen Zakon o za�titi od svjetlosnog one?i�?enja (NN 114/11) 2011. godine koji u ?lanku 22. stavak 3. jasno ka�e: �Zabranjena je uporaba svjetlosnih snopova bilo kakve vrste ili oblika, miruju?ih ili pokretnih, ako su usmjereni prema nebu ili prema povr�inama koje reflektiraju vi�e od 25% intenziteta prema nebu.�, a �to je po ?lanku 34. stavak 6. istog zakona ka�njivo nov?anom kaznom do 50.000,00 kuna, 2015. godine napravi rasvjetu hotela, vila, �etnice i hortikulture na na?in da svjetlosni snopovi tuku u nebo i to usred za�ti?ene park-�ume.

Nekad se u ?ikatu postavljala ekolo�ka rasvjeta
Ja sam osobno pisao projekt iz kojega je Grad Mali Lo�inj 2009./2010. godine dobio sredstva iz natje?aja Fonda za za�titu okoli�a i energetsku u?inkovitost za zamjenu dijela neekolo�ke rasvjete u uvali ?ikat na potezu �etnice od spomenika Ambrozu Hara?i?u do crkvice Navje�tenja Marijina, a provedbom tog projekta znatno je smanjeno svjetlosno one?i�?enje uvale ?ikat te su ostvarene u�tede na potro�nji elektri?ne energije. Pet godina kasnije u ime progresa i luksomanije jednog dizajnera, zvjezdanog neba u ?ikatu vi�e skoro nema.

�Odr�ivi turizam� i �Otok vitalnosti�
Po pitanju nove rasvjete u ?ikatu, ?ovjek ne mo�e, a da ne zaklju?i da kada je posrijedi �progres� ili kako to danas zovu �strate�ke investicije�, vi�e nije bitna za�tita okoli�a, bioraznolikost, energetska u?inkovitost pa u kona?nici niti ljudsko zdravlje na otoku koji se di?i ne?ime �to se zove �odr�ivi turizam� pod sloganom �Otok vitalnosti�. Ne vidim ni?ega odr�ivog niti vitalnog u ubijanju ptica, kukaca (osobito no?nih leptira), �i�mi�a i biljaka na podru?ju jedne za�ti?ene park �ume. Jo� manje vidim odr�ivost turizma u tome da nebo na Lo�inju bude poput onog u New Yorku jer turisti na Lo�inj valjda dolaze iz razloga �to je nebo isto kao i kod ku?e, niti se jedna zvijezda na njemu ne vidi.

Odrecite se Skire i svog sjaja njegova!
Na koncu, kao teolog ne mogu, a da ne zavapim: �Odrecite se Skire i svog sjaja njegova!� i apelirati na zdravu pamet na�ih turisti?kih djelatnika re?enicom koju je izrekao poznati rimski filozof Seneca jo� u I. stolje?u: �Da se zvijezde, mjesto �to sjaju uvijek nad na�im glavama, mogu vidjeti samo s jedne to?ke zemaljske kugle, ljudi ne bi prestali u hrpama onamo putovati da motre nebo i da se dive ?udesima neba.�. ?isto zvjezdano nebo je u dana�nje vrijeme turisti?ki resurs i ne samo to, ono je ne�to na �to budu?e generacije imaju pravo prema Op?oj deklaraciji o ljudskim pravima budu?ih generacija koju je donio UNESCO 1994. godine i koja veli: �Osobe koje pripadaju budu?im generacijama imaju pravo na nekontaminiranu i neo�te?enu Zemlju, uklju?uju?i i ?isto nebo��.

Fotografije koje je snimio kolega Boris �tromar mo�ete vidjeti na stranici HAS-a
Na prvoj fotografiji je usporedba dvije fotografije snimljene istom du�inom ekspozicije i to prve snimljene u ?ikatu i nakon toga druge snimljene na ju�nom dijelu otoka Lo�inja prema otoku Iloviku.

Predsjednik Astronomskog dru�tva �Leo Brenner,
tajnik Hrvatskog astronomskog saveza
i Na�eg neba � Udruge za za�titu no?nog neba:

Dorian Bo�i?evi?, mag. theol.
098 920 21 53

Kontaktirajte nas:

This e-mail address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it

�

Satelit Europske svemirske agencije Venus Express otkrio je usporavanje rotacije planete Venere. Kori�tenjem infracrvenih senzora ustanovljeno je kako je dan na Veneri u posljednjih 16 godina postao za 6,5 minuta du�i. Znanstvenici su potpouno zbunjeni ovim otkri?em za koje jo� nemaju obja�njenje, javlja ESA .
Prva precizna mjerenja Venera napravili su sateliti Magellan i Venera koji su radarom istra�ili povr�inu ovog jo� uvijek misterioznog planeta. U ?etiri godine Magellanove misije znanstvenici su ustanovili kako Venerin dan traje ne�to du�e od 243 Zemljina dana.

�

Europski astronomi otkrili su 50 novih planeta izvan na�eg Sun?evog sustava , uklju?uju?i 16 koji su sli?ne veli?ine kao i Zemlja, pi�e Daliy Mail.

o je najve?i broj ikada prona?enih planeta u jednome danu. Najve?a planeta od svih je HD 85512 b, a od Zemlje je ve?a 3,6 puta.

Udaljena je 36 svjetlosnih godina od zvije�?a Vela.

Ova otkri?a govore da se oko zvijezda sli?nim Suncu nalaze brojne planete. Planeta HD 85512 b je jedina od svih koja se nalazi u zoni u kojoj je mogu? �ivot.

Takva planeta bi mogla imati vodu u teku?em stanju, �to je ?ini potencijalno naseljivom. Nova otkri?a su prezentirana na konferenciji "Extreme Solar Systems" u Wyomingu u SAD-u. U?estvovalo je 350 eksperata

Planete su otkrivene teleskopom The High Accuracy Radial Velocity Planet Searcher (HARPS), koji je postavljen u opservatoriju La Silla u ?ileu.

- Otkri?e planete HD 85512 b ukazuje na mogu?nost otkrivanja drugih naseljivih planeta oko zvijezda sli?nih Suncu. Radi se o Super-Zemljama, rekao je astronom Michel Mayor sa Univerziteta u �enevi, za Daily Mail

Super-Zemlje mogu biti ve?e od na�e planete do deset puta. One su interesantne istra�iva?ima jer se vjeruje da su pogodnije za razvoj �ivota ?ak i od Zemlje

Potraga za planetama izvan Sun?evog sustava je po?ela prije vi�e od 15 godina. Teleskopi su tada mogli otkriti samo velike planete poput Jupitera. Od tada su tehnike i tehnologija postali mnogo mo?niji.

Teleskop HARPS mo�e otkriti planete veli?ine Zemlje. Ovim teleskopom je promatrano 376 zvijezda sli?nih Suncu. Otkriveno je da je vi�e od polovine njih okru�eno planetama, ali i da 40 posto njih imaju barem jednu planetu ve?u od Saturna.

�