�

Asteroid �irok gotovo 1,6 kilometara ove nedjelje, 22. srpnja, zakovitlat ?e se 'tik' uz Zemlju.

Astronomi ka�u kako mjesta panici nema - pro?i ?e 14 puta dalje nego �to je Mjesec udaljen od Zemlje.

Taj svemirski kamen znanstvenici ?e pratiti u�ivo putem kamera postavljenih na Zemlji, ali i u svemiru.

- Objekti koji prolaze blizu Zemlje nisu primamljivi samo paranoi?nim ljudima ili onima koji potajno navijaju za apokalipsu - rekao je Bob Berman iz magazina Astronomy.

- Cijela astronomska zajednica je promijenila svoje mi�ljenje o njima. Sada mislimo kako sudari drugih tijela sa Zemljom mijenjaju na�u biosferu. Druim rije?ima, te stvari su vrlo va�ne. Da ne spominjem uzbu?enje zbog mogu?e opasnosti koja uvijek postoji - dodao je.

Cijeli doga?aj mo?i ?ete pogledati na stranici www.slooh.com.

- Na�a je misija omogu?iti javnosti besplatan i realan pogled u nebeska doga?anja - rekao je Patrick Paolucci, predsjednik Slooha.

�

Otkrili su ga znanstvenici pod vodstvom Marka Showaltera iz ameri?kog instituta SETI u Kaliforniji

Znanstvenici su svemirskim teleskopom Hubbleom otkrili peti mjesec koji kru�i oko patuljastog planeta Plutona, javljaju svjetski mediji.

Novi mjesec, vidljiv u obliku svjetlosne mrlje na fotogtafijama Hubblea, po procjenama je nepravilna oblika i dijametra izme?u 10 i 25 kilometara.

Otkrili su ga znanstvenici pod vodstvom Marka Showaltera iz ameri?kog instituta SETI u Kaliforniji.

Mjesec, zasad poznat samo kao P5, mogao bi pomo?i u otkrivanju na?ina na koji se sustav oko Plutona stvorio i razvio. Po jednoj teoriji, mjeseci su ostaci sudara Plutona i drugog velikog ledenog tijela prije nekoliko milijardi godina.

Plutonov najve?i mjesec, Haron, otkriven je 1978. godine. Prije �est godina otkrivena su jo� dva manja mjeseca, Nikta i Hidra, a pro�le godine mjesec koji jo� nije dobio mitolo�ko ime i naziva se samo P4.

Pluton je godine otkrio Amerikanac Clyde Tombaugh 1930. godine i smatrao se devetim planetom Sun?eva sustava sve do degradacije u patuljasti planet 2006.

New Horizons, bespilotna svemirska letjelica NASA-e, na putu je prema Plutonu i trebala bi pokraj njega proletjeti 2015. godine. Na Zemlju bi trebala poslati prve detaljne snimke Plutonova sustava koji je toliko malen i dalek da ?ak i teleskop Hubble jedva vidi najve?e strukture na njegovoj povr�ini.

Sutra, u nedjelju, 15.07. u 04:40 sati po na�em vremenu sa kozmodroma Bajkonur u Kazahstanu treba biti lansiran novi svemirski brod "Sojuz" sa tri ?lana posade prema me?unarodnoj svemirskoj postaji. Posadu broda ?ine Japanac, Rus i Amerikanka. Doklazak na ISS je 17.07. ba� na 37. obljetnicu misije "Apollo-Sojuz". Lansiranje je malo poslije okultacije Jupitera i Mjeseca koju mo�emo promatrati sutra ujutro rano golim okom. Astronautima sretan start a nama ugodna no?...

�

�

Tranzit u srijedu 'par' je onomu kojemu smo imali prilike svjedo?iti 2004.

Ove srijede u zoru svjedo?it ?emo spektakularnom i rijetkom prolasku Venere izme?u Zemlje i Sunca. Veneru ?emo vidjeti kao malenu crnu to?ku koja ?e lagano prelaziti Sun?evom povr�inom.

Ova rijetka astronomska pojava doga?a se svega dvaput u osam godina, nakon ?ega slijedi pauza od stotinu godina. Venerin tranzit dogodio se ve? 1761. i 1769. te 1874. i 1882. godine. Prvi u sada�njem paru od osam godina bio je 2004. godine, a u srijedu ?e se dogoditi drugi. Prvi sljede?i dogodit ?e se tek 2117. godine.

U prethodnim su stolje?ima astrolozi iz raznih zemalja putovali na najudaljenije dijelove Zemlje kako bi snimili tranzit u tijeku. Time su pokrenuli prvu globalnu znanstvenu suradnja u povijesti, koja se bavila pitanjem veli?ine Sun?eva sustava.

Venerino putovanje izme?u Zemlje i Sunca trajat ?e ne�to manje od sedam sati, a vidjet ?e se iz isto?ne Europe i Skandinavije, isto?ne Afrike, Ju�ne Amerike, Aljaske, Novog Zelanda, Australije i Azije.

�

Za razliku od proteklog tranzita koji se dogodio 2004. godine kada smo bili u savr�eno dobroj poziciji za opa�anje tranzita Venere, opa�a?i iz Hrvatske ove se godine nalaze u nepovoljnoj situaciji za opa�anje ovog povijesnog doga?anja. Veliki dio nebeske predstave biti ?e ve? odigran u trenucima kada kod nas bude svitalo Sunce, a na njemu ?e mala crna to?kica, planet Venera, zavr�avati svoj put preko Sun?eva diska. Ipak, vrijedi ustati rano ujutro u srijedu 06. lipnja i vidjeti u�ivo doga?anje koje je matemati?kim putem izra?unao Johannes Kepler (Rudolphine Tables, 1627.). Osim Venere i Merkur mo�e tranzitirati preko Sunca. Astronomi XVII, XVII i XIX stolje?a zapravo nisu imali bolji na?in za mjerenje udaljenosti Sunce-Zemlja osim da se poslu�e matemati?kim izra?unima i mjerenjima parametara tranzita Venere, odnosno Merkura, preko Sun?eva diska. U tom smislu organizirale su se i prave ekspedicije diljem svijeta ne bi li se dobili �to bolji i precizniji podaci. Na�alost tako dobiveni podaci nisu bili dovoljno dobri i to iz razloga nesavr�enosti opreme ali i efekta "kapljice" �("black drop") koji se javlja kada se planet na?e blizu ruba Sunca. Tada se dogodi "izdu�enje crne to?ke" poput kapljice vode kada padne s lista. Danas znamo da je "black drop" posljedica loma svjetlosti u na�oj atmosferi.

Tranziti Venere ponavljaju se u ciklusima od po 243 godine s razmacima od osam godina (8 godina, 121,5 godina, 8 godina, 105,5 godina).

�

Tranzit Venere vrijeme u UT

Zadar : 04:37:52 04:55:21

�

�