Znanstvenici otkrili na Saturnovu mjesecu ogromne podzemne zalihe vode

Nova mjerenja Nasine sonde Cassini pokazala su da ispod ledene povr�ine Saturnova mjeseca postoje ogromne zalihe vode, objavili su ameri?ki i talijanski znanstvenici koji tu koli?inu vode nazivaju oceanom.

Znanstvenici su uo?ili da s ogoljelog podru?ja ju�nog pola mjeseca Enceladusa prema svemiru izbijaju mineralima bogati mlazovi slane pare i kristala leda iz podzemnog oceana. Nakon �to je sonda preletjela iznad mjeseca omogu?ila je znanstvenicima da mjerenjima otkriju gravitacijski signal vode, objavljeno je u ?asopisu Science.

"Mjerenja koja smo obavili u skladu su postojanjem velikog vodenog rezervoara veli?ine najve?eg od Velikih jezera u Sjevernoj Americi", kazao je talijanski profesor Luciano Less za BBC, odnosno vodene mase oko 245 puta ve?e od Lago di Garda u Italiji.

To otkri?e pokazuje da bi mjesec �irok oko 500 kilometara mogao biti uz Zemlju najbolje mjesto na kojem bi mogao postojati �ivot mikroorganizama.

Cassinijevi podaci sugeriraju da voda le�i oko 40 kilometara ispod ledene kore mjeseca odnosno iznad stjenovite unutra�njosti mjeseca.

Orbita Enceladusa oko Saturna ekscentri?na je pa se pretpostavlja da gravitacija planeta izaziva stezanje i rastezanje mjeseca ovisno o udaljenosti od Saturna kao i zagrijavanje dijela leda na mjesecu i njegovo otapanje. Ne�to od te teku?ine u obliku mlazova zavr�ava u svemiru no sam mehanizam fenomena jo� nije jasan.

"Ono �to vidimo u skladu je s postojanjem vodenog d�epa dubokog osam do deset kilomatara i taj d�ep prote�e se do 50. stupnja ju�ne mjese?eve �irine", ka�e znanstvenik sa sveu?ili�ta Sapienza u Rimu.

KOPENHAGEN - Iako su znanstvenici dosad uglavnom smatrali da prstenje u svemiru mo�e okru�ivati samo planete, i to plinovite divove poput Saturna, tu su tezu demantirali astronomi s danskog Instituta Nielsa Bohra. Na podru?ju izme?u Saturna i Urana otkrili su stjenoviti objekt s dva prstena.

Rije? je o Harikli, tijelu koji je po svojim svojstvima na granici planetoida i kometa. Astronomi sli?na tijela nazivaju kentaurima, a Harikla je s promjerom od oko 260 kilometara najve?a me?u njima. Ime je dobila po gr?koj nimfi Harikli, Apolonovoj k?eri.

Astronomi su dva prstena, od kojih je jedan �irok tri, a drugi sedam kilometara, otkrili sasvim slu?ajno. 'Uop?e nismo tra�ili prstenje, s obzirom da na malim objektima kao �to je Harikla dosad nikada nisu uo?eni. Ovo je za nas potpuno iznena?uju?e otkri?e', rekao je Uffe Graw Jorgensen s Instituta Nielsa Bohra u Kopenhagenu.

'Uspjeli smo odrediti do u detalj kako dva prstena izgledaju. Sastavljeni su od ledenih ?estica i kamen?i?a i vrlo su tanki, debeli su tek nekoliko stotina metara', dodao je Jorgensen, koji je sa suradnicima o novom otkri?u napisao znanstveni rad u ?asopisu Nature.

�