U Malom Lo�inju ?e se odr�ati�1. me?unarodni stru?ni skup o astronomskom radu�Lea Brennera (Spiridona Gop?evi?a) na zvjezdarnici u Malom Lo�inju od 1894. do 1909. koji ?e se odr�ati od 26. do 27. rujna 2014. u dvorani crkve sv. Nikole�u Malom Lo�inju povodom 120. obljetnice od po?etka rada zvjezdarnice. Ovaj skup je otvoren za javnost, dakle ulaz je slobodan pa ako ste negdje u blizini svratite biti ?e zanimljivih predavanja poznatih stru?njaka iz povijesti astronomije Malog Lo�inja i Hrvatske - evo i rasporeda doga?anja:

PROGRAM

DVORANA CRKVE SV. NIKOLE

(Ulica lo�injskih brodograditelja, Mali Lo�inj)

Petak / Friday, 26. rujna 2014.

16:00 � Otvorenje

16:15 � 17:45 � Stru?ni program � izlaganja po 30 minuta s

raspravom

16:15 � �Dorian Bo�i?evi?: �Zvjezdarnica Manora�

16:45 � Manfred Bauer: �Motrenja Marsa sa Zvjezdarnice

Manora� / �Mars observations at The Manora

Observatory�

17:15 - �Christian Harder: �Motrenja Jupitera sa Zvjezdarnice

Manora� / �Jupiter observations at The Manora

Observatory�

Subota / Saturday, 27. rujna 2014.

16:00 � 18:00 � Stru?ni program � izlaganja po 30 minuta s

raspravom

16:00 � �Goran Ivani�evi?: �Astronomische Rundschau - izvor za

bibliografiju Lea Brennera�

16:30 - � Dorian Bo�i?evi?: �Prikaz Brennerovih ?lanaka

objavljenih u ?asopisu The Observatory�

17:00 - �Tatjana Kren i Branko Han�ek: �Zvjezdarnica Manora i

astronomija u Hrvatskoj s kraja 19. i po?etka 20. stolje?a�

17:30 � �Zaklju?ak skupa i odlazak u Lje?ili�te � Veli Lo�inj na

predavanje Gorana Ivani�evi?a: "Prije 60 godina - Dje?ja

bolnica (sanatorij) Veli Lo�inj 28. rujna 1954." povodom

60. obljetnice njegova dolaska na otok Lo�inj � nakon

predavanja � domjenak

Organizatori ovim putem zahvaljuju na pomo?i:

GRADU MALOM LO�INJU

PRIMORSKO-GORANSKOJ �UPANIJI

REKTORATU CRKVE SV. NIKOLE - MALI LO�INJ

HRVATSKOM ASTRONOMSKOM SAVEZU

ZAJEDNICI TEHNI?KE KULTURE GRADA MALOG LO�INJA

�

�

Stijene s Mjeseca koje je prije vi�e od 40 godina dopremio Apollo sadr�e dokaze da je drugi planet veli?ine Marsa udario u mladu Zemlju i stvorio Mjesec, pokazuje novo istra�ivanje.

Njema?ki znanstvenici koriste?i novu tehniku ka�u da su utvrdili diskretnu razliku kemijskog sastava stijena sa Zemlje i stijena s Mjeseca.

Znanstvenici smatraju da je potrebno jo� istra�ivanja kako bi se potvrdio taj dugo nedostaju?i dio dokaza da je materijal s drugog nebeskog tijela osim Zemlje pridonio stvaranju Mjeseca prije nekih 4,5 milijarda godina.

Znanstvenici vjeruju da je Mjesec stvoren od oblaka krhotina koje su odletjele u svemir nakon �to je nebesko tijelo veli?ine Marsa nazvano Theia udarilo u mladu Zemlju.

Razli?iti planeti u Sun?evu sustavu ne�to se razlikuju u kemijskom sastavu. Stoga znanstvenici vjeruju da bi stijene s Mjeseca mogle sadr�avati tragove tijela koje je udarilo u Zemlju.

Sve do sada dokazi su bili neuhvatljivi.

"Mi smo razvili tehniku koja jam?i odli?no razlu?ivanje izotopa kisika iz plinovitih tragova" ka�e Daniel Herwartz sa sveu?ili�ta Koeln u Njema?koj.

"Razlike su male i te�ko ih je uo?iti, no tu su", dodao je voditelj istra�ivanja Herwartz ?iji su rezultati objavljeni u ?asopisu Science.

Rezultati pokazuju da je sastav Mjeseca 50 posto Theia i 50 posto Zemlja, ka�u znanstvenici iako je potrebno jo� rada da bi se potvrdila procjena.

Tim je analizirao stijene koje su astronauti NASE donijeli s misija Apollo 11, Apollo 12 i Apollo 16 koje su se dogodile 1969. i 1972.

"Taj je rad prvi u kojem se tvrdi da je uo?ena razlika u izotopima kisika", ka�e znanstvenica Robin Canup s istra�iva?kog instituta Southwest u Boulderu u Coloradu koja nije bila uklju?ena u istra�ivanje.

"Uo?ena razlika izme?u Zemlje i Mjeseca vrlo je mala, toliko mala da mislim da ?e se voditi rasprava je li ona stvarna ili rezultat interpretacije podataka", dodala je.

U me?uvremenu drugi timovi znanstvenika prou?avali su titanij, silicij, krom, volfram i druge kemijske elemente, no dosad uzorci s Mjeseca ne pokazuju druge uo?ljive razlike u odnosu na uzroke stijena sa Zemlje.

Svemirski teleskop Kepler ne prestaje odu�evljavati znanstvenike svojim neo?ekivanim otkri?ima. Najnovija u nizu spektakularnih novih spoznaja o planetima izvan Sun?evog sustava zove se Kepler-10c, i radi se o jo� jednom planetu kakav dosad nije vi?en, zbog kojeg ?e znanstvenici morati uvesti novu kategoriju planeta - megazemlja.

Novootkriveni planet orbitira oko zvijezde udaljene oko 560 svjetlosnih godina, a znanstvenike je �okirala njegova masa i veli?ina.

Sa?injen od izrazito gustog materijala, njegov radijus je otprilike dvostruko ve?i od Zemljinog, no ima ?ak 16 puta ve?u masu, �to zna?i da je povr�inska gravitacija oko 4 puta ve?a.

U Sun?evom sustavu, i svim drugim zvjezdanim sustavima koje smo uspjeli prou?iti do danas, takav planet bio bi plinski div - svojom masom privukao bi veliku koli?inu plinova vodika i helija iz oblaka iz kojeg je nastao taj zvjezdani sustav - i pretvorio bi se u planetu poput Jupitera ili Saturna. No, Kepler-10c je kameniti planet, ba� poput Zemlje.

- Ovo je Godzilla me?u Zemljama, rekao je znanstvenik s Harvarda Dimitar Sasselov, direktor Harvardove incijative �Podrijetlo �ivota�.

- No, za razliku od filmskog ?udovi�ta, Kepler-10c ima pozitivne implikacije po �ivot, kazao je.

Dodatna zanimljivost u ovom otkri?u je �to je zvijezda Kepler-10 stara oko 11 milijardi godina, te je ro?ena u ranoj fazi evolucije svemira, u periodu kada generacije eksplodiraju?ih zvijezda nisu imale mnogo vremena stvoriti te�e elemente koji su potrebni za nastanak kamenitih planeta.

- Otkri?e Keplera-10c pokazalo nam je kako kameniti planeti mogu nastati znatno ranije nego �to smo prije mislili. A ako mo�ete napraviti kamenje, mo�ete napraviti i �ivot, rekao je profesor Sasselov,

Astronomsko dru�tvo Beskraj iz Zagreba i Astronomsko dru�tvo Korenica organiziraju

radionicu astrofotografije! Radionica ?e se odr�ati u Korenici od 27. do 29. lipnja

2014. Voditelj radionice je Boris �tromar, a u radionici ?e se obraditi tehnike

jednostavne astrofotografije sa stativa i barndoora te CCD astrofotografija kroz

teleskop. Tijekom dana raditi ?e se obrada snimljenih fotografija. Kotizacija iznosi

250kn po sudioniku, a uklju?uje no?enje i obroke. Po�eljno je (ali ne i obavezno)

donijeti DSLR i stativ za fotoaparat.

�

P R O G R A M

�

27.6.2014 - Petak

Dolazak sudionika do 17h

18:00 - Ve?era

19:00 - Uvodno predavanje

21:30 - Prakti?an rad: jednostavna astrofotografija sa stativa i barndoora, timelapse

�

28.6.2014. - Subota

09:00 - Doru?ak

10:00 - Radionica: obrada fotografija snimljenih u petak

13:00 - Ru?ak

14:00 - Radionica: nastavak obrade fotografija

18:00 - Ve?era

21:30 - Prakti?an rad: astrofotografija CCD kamerom kroz teleskop

�

29.6.2014. - Nedjelja

09:00 - Doru?ak

10:00 - Radionica: obrada CCD fotografija snimljenih u subotu

13:00 - Ru?ak

�

Slu�bene prijave poslati na e-mail adrese:

nikola(at)adk.hr

boris.stromar(at)gmail.com