company logo

Po?etna Vijesti
Vijesti
Written by Ivo Dijan   
Thursday, 27 March 2014 11:15

Objavljeno: 26.02.2014

NASA se u srijedu pohvalila senzacionalnim otkri?em do kojeg su njezini znanstvenici doli zahvaljuju?i svemirskom teleskopu Kepler. Diljem Mlije?ne staze potvr?eno je postojanje ?ak 715 dosad nepoznatih planeta, koji krue oko ukupno 305 zvijezda.

Najve?i dio planeta je manji od Neptuna, koji je pak gotovo ?etiri puta ve?i od Zemlje. U tome, kako tvrde u NASA-i, i lei zna?aj ovog otkri?a, s obizrom da je broj dosad poznatih planeta ?ija je veli?ina usporediva sa Zemljinom bio relativno mali.

'Tim koji radi s Keplerom ne prestaje nas oduevljavati i donositi nam nova uzbu?enja sa svojim rezultatima lova na planete. ?injenica da novootkriveni egzoplaneti donekle nalikuju naem svijetu najbolji je znak onoga to tek slijedi kada u svemiru budemo imali na novi teleskop James Webb', rekao je pomo?nik direktora NASA-inog znanstvenog odjela John Grunsfeld.

Prvi su egzoplaneti, odnosno svjetovi izvan Sun?evog sustava, otkriveni prije 20-ak godina, a proces verifikacije njihova postojanja bio je izrazito kompliciran. U me?uvremenu su u NASA-i osmislili novu metodu kojom znatno bre mogu utvrditi je li uo?eno svemirsko tijelo uistinu planet.

Prije dananjeg otkri?a poznatih je egzoplaneta bilo oko tisu?u.

Novih 715 svjetova uo?eno je u razdoblju od 2009. do 2011. godine. Njih ?etiri su smjetena u tzv. naseljivim zonama blizu svojih zvijezda te postoji ansa da je na njima razvijen ivot, ali to zasad nije mogu?e provjeriti.

Teleskop Kepler u svemir je lansiran 2009. godine, a njegova misija lova na planete kota oko 600 milijuna dolara.

 
SENZACIJA U SVEMIRU Astronomi u potpunom ?udu, nisu ni slutili da bi ovo tijelo moglo imati prstenje
Written by Ivo Dijan   
Thursday, 27 March 2014 11:10

KOPENHAGEN - Iako su znanstvenici dosad uglavnom smatrali da prstenje u svemiru moe okruivati samo planete, i to plinovite divove poput Saturna, tu su tezu demantirali astronomi s danskog Instituta Nielsa Bohra. Na podru?ju izme?u Saturna i Urana otkrili su stjenoviti objekt s dva prstena.

Rije? je o Harikli, tijelu koji je po svojim svojstvima na granici planetoida i kometa. Astronomi sli?na tijela nazivaju kentaurima, a Harikla je s promjerom od oko 260 kilometara najve?a me?u njima. Ime je dobila po gr?koj nimfi Harikli, Apolonovoj k?eri.

Astronomi su dva prstena, od kojih je jedan irok tri, a drugi sedam kilometara, otkrili sasvim slu?ajno. 'Uop?e nismo traili prstenje, s obzirom da na malim objektima kao to je Harikla dosad nikada nisu uo?eni. Ovo je za nas potpuno iznena?uju?e otkri?e', rekao je Uffe Graw Jorgensen s Instituta Nielsa Bohra u Kopenhagenu.

'Uspjeli smo odrediti do u detalj kako dva prstena izgledaju. Sastavljeni su od ledenih ?estica i kamen?i?a i vrlo su tanki, debeli su tek nekoliko stotina metara', dodao je Jorgensen, koji je sa suradnicima o novom otkri?u napisao znanstveni rad u ?asopisu Nature.

 
DOKAZANA ZADNJA EINSTEINOVA TEORIJA Otkrivena jeka Velikog praska kojim je po?eo svemir
Written by Ivo Dijan   
Thursday, 27 March 2014 11:03

Rije? je o minijaturnim mrekanjima u tkivu svemira koja kroz prostor prenose energiju, poput valova koji putuju oceanima

Znanstvenici iz Centra za astrofiziku Harvard-Smithsonian ju?er su potvrdili da su doli do epohalnog otkri?a na podru?ju kozmologije i fizike elementarnih ?estica - pronali su primordijalne gravitacijske valove, svojevrsnu jeku Velikog praska kojim je prije 13,82 milijarde godina nastao svemir.

Gravitacijski valovi posljednje su nepotvr?eno predvi?anje Einsteinove Op?e teorije relativnosti. Rije? je o minijaturnim mrekanjima u tkivu svemira koja kroz prostor prenose energiju, otprilike jednako na?inu na koji valovi putuju oceanima. Ve? godinama se zna da bi nepobitni dokazi o njihovu postojanju sigurno doveli do Nobelove nagrade, a svim ostalim znanstvenicima to otkri?e prua prvi uvid u ra?anje svemira.

Veliko otkri?e

Signal je navodno pronaao specijalizirani teleskop nazvan Bicep (Background Imaging of Cosmic Extragalactic Polarization), smjeten na Junom polu. Bicep skenira nebo mikrovalnim frekvencijama i prikuplja fosilnu energiju zaostalu od Velikog praska. Kozmolozi ve? desetlje?ima naga?aju da bi se otisak primordijalnih gravitacijskih valova mogao nalijepiti upravo na takvu radijaciju.

- To je sveti gral kozmologije. Veliko, veliko, veliko otkri?e - rekla je Hiranya Peiris, kozmologinja s londonskog University Collegea.

Prema teoriji, primordijalni gravitacijski valovi trebali bi znanstvenicima otkriti detalje o prvom trenutku stvaranja svemira, koji je dosad bio u sferi spekulacija. Kozmolozi vjeruju da se 10^(-34) sekunde nakon Velikog praska svemir naglo proirio. Ta teorija, poznata kao inflacija, sluila je kao objanjenje za uniformnu strukturu svemira, ali uvijek joj je nedostajalo vjerodostojnosti jer nije bilo fizi?kih dokaza koji bi objasnili zato su se stvari dogodile tako kako su se dogodile.

- Primordijalni gravitacijski valovi su dugo smatrani neoborivim dokazom inflacije. To je neto najblie dokazu te teorije to ?e ikada postojati - kazala je Hiranya Peiris.

Vrhunac karijere

Naime, kozmolozi vjeruju da je jedino inflacija mogla poja?ati primordijalne gravitacijske valove u signal koji se moe uhvatiti.

Ekstrahiranje tog signala, me?utim, iznimno je komplicirano. Mikrovalovi koji ga nose morali su pro?i cijeli svemir prije dolaska na Zemlju. Na tom putu na njih su utjecali grozdovi galaksija.

- To bi se moglo usporediti s promatranjem svemira kroz staklo s mjehuri?ima. Distorzije se moraju ukloniti na vrlo uvjerljiv na?in da bi itko mogao tvrditi da je doao do otkri?a. Kome god to po?e za rukom, dosegnut ?e vrhunac znanstvene karijere - istaknuo je Duncan Hanson sa Sveu?ilita McGill u kanadskome Montrealu, koji radi na teleskopu Juni pol, rivalu Bicepa smjetenome odmah pokraj njega.

 
Written by Ivo Dijan   
Wednesday, 26 March 2014 10:54

Potraga za vanzemaljskim ivotom dobila je novi uzlet nakon to su znanstvenici otkrili naseljivi planet gotovo iste veli?ine kao i Zemlja.

Astronom Thomas Barclay s NASA-inog istraiva?kog centra Ames u Kaliforniji do otkri?a je stigao koriste?i podatke koje je prikupio svemirski teleskop Kepler.

Neimenovani planet otkriven je kako krui oko neidentificirane zvijezde u tzv. zoni "zlatokosa", podru?ju oko zvijezde koja emitira sasvim dovoljno energije, svjetla i temperature da bi na povrini planeta postojala teku?a voda.

Barclay je predstavio otkri?e na konferenciji "Potraga za ivotom izvan Sun?evog sustava" odranoj u Arizoni.

Uz pomo? teleskopa Kepler, Barclay tvrdi da je otkrio novi zvjezdani sustav od pet planeta i zvijezde patuljka klase M1.

M patuljci, poznati i kao crveni patuljci, su zvijezde mnogo manje i priguenije od naeg Sunca i nisu dovoljno svijetle da ih se uo?i golim okom.

Najdalji od otkrivenih pet planeta je otprilike jednake veli?ine kao i Zemlja i naziva se "zlatokosa" planetom jer orbitira oko patuljka u naseljivoj zoni.

Iako su naseljivi "zlatokosa" planeti otkriveni ve? ranije, ovo je prvi priblino iste veli?ine kao i Zemlja.

Barclay nije elio otkriti vie detalja, te je najavio da ?e slubeni podaci biti objavljeni kasnije ove godine.

 
Written by Ivo Dijan   
Wednesday, 26 March 2014 10:51

Sve ve?i broj znanstvenika vjeruje kako je ivot na Zemlji mogao po?eti u hidrotermalnim izvorima na morskom dnu.

Znanstvenici su nedavno otkrili nove metode simuliranja procesa koji su moda doveli do prve pojave stani?nih organizama na Zemlji.

- Ono to pokuavamo u?initi je premostiti jaz izme?u geolokih procesa na mladoj Zemlji i pojavi biolokog ivota na planeti, rekao je znanstvenik sa Sveu?ilita Leeds Terry Kee, jedna od autorica istraivanja.

- Prije biolokog ivota, moglo bi se re?i da je na Zemlji bilo geolokog ivota. Moda se ?ini ?udnim smatrati geologiju, koja uklju?uje beivotno kamenje i minerale, ivom. No, to je ivot?

- Mnogi su pokuali i ne uspijeli dati zadovoljavaju? odgovor na ovo pitanje. Umjesto toga, pogledali smo to ivot radi, a svi oblici ivota koriste iste kemijske procese nalik onima u gorivoj ?eliji kako bi proizveli energiju, rekla je Kee.

Odre?eni geoloki okolii, poput hidrotermalnih izvora, mogu se smatrati gorivim ?elijama okolia, jer se moe proizvesti energija izme?u goriva u izvorima i oksidantima u morskoj vodi.

U novom istraivanju, objavljenom u znanstvenom ?asopisu Astrobiology, Kee i njene kolege demonstrirali su model gorive ?elije zasnovane na prirodnim katalistima, koji bi mogao biti izvor metabolizma u prvim organizmima na Zemlji.

- Neki minerali mogli su pokrenuti geoloke reakcije, koje su kasnije dovele do biolokog metabolizma, rekla je voditeljica istraivanja Dr. Laura Barge s NASA-inog instituta za astrobiologiju.

- Ovi eksperimenti simuliraju elektri?nu energiju koja je nastajala u geolokim sustavima, tako da moemo simulirati i druge planetarne okolie s teku?om vodom, poput Jupiterovog mjeseca Europe, ili Mars kakav je nekad bio, rekla je Barge.

Jupiterov mjesec Europa prekivren je ledom, a znanstvenici vjeruju kako se ispod povrine nalaze oceani puni termalnih izvora, pogonjenih plimnim silama Jupiterove gravitacije. Europa je, po miljenju ve?ine astrobiologa, najbolji kandidat za pronalazak ivota izvan Zemlje unutar Sun?evog sustava

 
« StartPrev1234567NextEnd »

Page 3 of 7


Powered by Joomla!. Valid XHTML and CSS.