Potraga za vanzemaljskim �ivotom dobila je novi uzlet nakon �to su znanstvenici otkrili naseljivi planet gotovo iste veli?ine kao i Zemlja.

Astronom Thomas Barclay s NASA-inog istra�iva?kog centra Ames u Kaliforniji do otkri?a je stigao koriste?i podatke koje je prikupio svemirski teleskop Kepler.

Neimenovani planet otkriven je kako kru�i oko neidentificirane zvijezde u tzv. zoni "zlatokosa", podru?ju oko zvijezde koja emitira sasvim dovoljno energije, svjetla i temperature da bi na povr�ini planeta postojala teku?a voda.

Barclay je predstavio otkri?e na konferenciji "Potraga za �ivotom izvan Sun?evog sustava" odr�anoj u Arizoni.

Uz pomo? teleskopa Kepler, Barclay tvrdi da je otkrio novi zvjezdani sustav od pet planeta i zvijezde patuljka klase M1.

M patuljci, poznati i kao crveni patuljci, su zvijezde mnogo manje i prigu�enije od na�eg Sunca i nisu dovoljno svijetle da ih se uo?i golim okom.

Najdalji od otkrivenih pet planeta je otprilike jednake veli?ine kao i Zemlja i naziva se "zlatokosa" planetom jer orbitira oko patuljka u naseljivoj zoni.

Iako su naseljivi "zlatokosa" planeti otkriveni ve? ranije, ovo je prvi pribli�no iste veli?ine kao i Zemlja.

Barclay nije �elio otkriti vi�e detalja, te je najavio da ?e slu�beni podaci biti objavljeni kasnije ove godine.

�

Sve ve?i broj znanstvenika vjeruje kako je �ivot na Zemlji mogao po?eti u hidrotermalnim izvorima na morskom dnu.

Znanstvenici su nedavno otkrili nove metode simuliranja procesa koji su mo�da doveli do prve pojave stani?nih organizama na Zemlji.

- Ono �to poku�avamo u?initi je premostiti jaz izme?u geolo�kih procesa na mladoj Zemlji i pojavi biolo�kog �ivota na planeti, rekao je znanstvenik sa Sveu?ili�ta Leeds Terry Kee, jedna od autorica istra�ivanja.

- Prije biolo�kog �ivota, moglo bi se re?i da je na Zemlji bilo �geolo�kog �ivota�. Mo�da se ?ini ?udnim smatrati geologiju, koja uklju?uje be�ivotno kamenje i minerale, �ivom. No, �to je �ivot?

- Mnogi su poku�ali i ne uspijeli dati zadovoljavaju? odgovor na ovo pitanje. Umjesto toga, pogledali smo �to �ivot radi, a svi oblici �ivota koriste iste kemijske procese nalik onima u gorivoj ?eliji kako bi proizveli energiju, rekla je Kee.

Odre?eni geolo�ki okoli�i, poput hidrotermalnih izvora, mogu se smatrati �gorivim ?elijama okoli�a,� jer se mo�e proizvesti energija izme?u goriva u izvorima i oksidantima u morskoj vodi.

U novom istra�ivanju, objavljenom u znanstvenom ?asopisu Astrobiology, Kee i njene kolege demonstrirali su model gorive ?elije zasnovane na prirodnim katalistima, koji bi mogao biti izvor metabolizma u prvim organizmima na Zemlji.

- Neki minerali mogli su pokrenuti geolo�ke reakcije, koje su kasnije dovele do biolo�kog metabolizma, rekla je voditeljica istra�ivanja Dr. Laura Barge s NASA-inog instituta za astrobiologiju.

- Ovi eksperimenti simuliraju elektri?nu energiju koja je nastajala u geolo�kim sustavima, tako da mo�emo simulirati i druge planetarne okoli�e s teku?om vodom, poput Jupiterovog mjeseca Europe, ili Mars kakav je nekad bio, rekla je Barge.

Jupiterov mjesec Europa prekivren je ledom, a znanstvenici vjeruju kako se ispod povr�ine nalaze oceani puni termalnih izvora, pogonjenih plimnim silama Jupiterove gravitacije. Europa je, po mi�ljenju ve?ine astrobiologa, najbolji kandidat za pronalazak �ivota izvan Zemlje unutar Sun?evog sustava