company logo

Edukacijski materijali

Forma za prijavu



Po?etna
AADZ
NOVI DOKAZI FASCINIRALI ZNANSTVENIKE Sudar stranog planeta i Zemlje stvorio je Mjesec
Vijesti
Written by Ivo Dijan   

Stijene s Mjeseca koje je prije vie od 40 godina dopremio Apollo sadre dokaze da je drugi planet veli?ine Marsa udario u mladu Zemlju i stvorio Mjesec, pokazuje novo istraivanje.

Njema?ki znanstvenici koriste?i novu tehniku kau da su utvrdili diskretnu razliku kemijskog sastava stijena sa Zemlje i stijena s Mjeseca.

Znanstvenici smatraju da je potrebno jo istraivanja kako bi se potvrdio taj dugo nedostaju?i dio dokaza da je materijal s drugog nebeskog tijela osim Zemlje pridonio stvaranju Mjeseca prije nekih 4,5 milijarda godina.

Znanstvenici vjeruju da je Mjesec stvoren od oblaka krhotina koje su odletjele u svemir nakon to je nebesko tijelo veli?ine Marsa nazvano Theia udarilo u mladu Zemlju.

Razli?iti planeti u Sun?evu sustavu neto se razlikuju u kemijskom sastavu. Stoga znanstvenici vjeruju da bi stijene s Mjeseca mogle sadravati tragove tijela koje je udarilo u Zemlju.

Sve do sada dokazi su bili neuhvatljivi.

"Mi smo razvili tehniku koja jam?i odli?no razlu?ivanje izotopa kisika iz plinovitih tragova" kae Daniel Herwartz sa sveu?ilita Koeln u Njema?koj.

"Razlike su male i teko ih je uo?iti, no tu su", dodao je voditelj istraivanja Herwartz ?iji su rezultati objavljeni u ?asopisu Science.

Rezultati pokazuju da je sastav Mjeseca 50 posto Theia i 50 posto Zemlja, kau znanstvenici iako je potrebno jo rada da bi se potvrdila procjena.

Tim je analizirao stijene koje su astronauti NASE donijeli s misija Apollo 11, Apollo 12 i Apollo 16 koje su se dogodile 1969. i 1972.

"Taj je rad prvi u kojem se tvrdi da je uo?ena razlika u izotopima kisika", kae znanstvenica Robin Canup s istraiva?kog instituta Southwest u Boulderu u Coloradu koja nije bila uklju?ena u istraivanje.

"Uo?ena razlika izme?u Zemlje i Mjeseca vrlo je mala, toliko mala da mislim da ?e se voditi rasprava je li ona stvarna ili rezultat interpretacije podataka", dodala je.

U me?uvremenu drugi timovi znanstvenika prou?avali su titanij, silicij, krom, volfram i druge kemijske elemente, no dosad uzorci s Mjeseca ne pokazuju druge uo?ljive razlike u odnosu na uzroke stijena sa Zemlje.

 
Radionica astrofotografije u Korenici
Vijesti
Written by Ivo Dijan   

Astronomsko drutvo Beskraj iz Zagreba i Astronomsko drutvo Korenica organiziraju

radionicu astrofotografije! Radionica ?e se odrati u Korenici od 27. do 29. lipnja

2014. Voditelj radionice je Boris tromar, a u radionici ?e se obraditi tehnike

jednostavne astrofotografije sa stativa i barndoora te CCD astrofotografija kroz

teleskop. Tijekom dana raditi ?e se obrada snimljenih fotografija. Kotizacija iznosi

250kn po sudioniku, a uklju?uje no?enje i obroke. Poeljno je (ali ne i obavezno)

donijeti DSLR i stativ za fotoaparat.

P R O G R A M

27.6.2014 - Petak

Dolazak sudionika do 17h

18:00 - Ve?era

19:00 - Uvodno predavanje

21:30 - Prakti?an rad: jednostavna astrofotografija sa stativa i barndoora, timelapse

28.6.2014. - Subota

09:00 - Doru?ak

10:00 - Radionica: obrada fotografija snimljenih u petak

13:00 - Ru?ak

14:00 - Radionica: nastavak obrade fotografija

18:00 - Ve?era

21:30 - Prakti?an rad: astrofotografija CCD kamerom kroz teleskop

29.6.2014. - Nedjelja

09:00 - Doru?ak

10:00 - Radionica: obrada CCD fotografija snimljenih u subotu

13:00 - Ru?ak

Slubene prijave poslati na e-mail adrese:

nikola(at)adk.hr

boris.stromar(at)gmail.com

 
Vijesti
Written by Ivo Dijan   

Kao to je nedavno najavljeno, znanstvenici koji rade na svemirskom teleskopu Kepler otkrili su planetu koja je najsli?nija Zemlji od svih dosad otkrivenih.

Planet Kepler-186 f peti je i najdalji planet u orbiti oko zvijezde crvenog patuljka klase M1. Njegova godina traje samo 130 dana.

Samo je 10% ve?i od Zemlje, a nalazi se u takozvanoj nastanjivoj zoni - niti predaleko niti preblizu svojeg sunca - u kojoj je mogu?e postojanje teku?e vode. Zbog svoje relativno male mase, znanstvenici vjeruju kako se radi o kamenom planetu - poput Zemlje, Venere ili Marsa.

- Ovo je do sada najmanji planet koji smo pronali u nastanjivoj zoni, izjavio je profesor Stephen Kane, astrofizi?ar sa Sveu?ilita u San Franciscu.

- Planeti koji su vie od 50% ve?i od Zemlje prolaze kroz transformaciju, i po?inju skupljati vrlo gustu atmosferu vrlo nalik onoj koju moemo vidjeti oko plinskih divova u naem Sun?evom sustavu, rekao je, dodaju?i da su svi planeti s manje od 1,5 Zemljina polumera vjerojatno kameni planeti.

- Iako krui oko zvijezde koja je vrlo razli?ita od naeg Sunca, sama planeta - i po veli?ini i po koli?ini energije koju dobiva od svoje zvijezde - je najsli?niji Zemlji od svih planeta koje smo pronali do sada, kazao je Kane.

- Ovo je prijelomno otkri?e u potrazi za planetama koje nisu samo velike poput Zemlje, ve? uistinu nalik Zemlji, rekao je Doug Hudgins, NASA-in znanstvenik na programu Kepler.

JE LI NASA OTKRILA NOVU ZEMLJU?! Pronali planet iste veli?ine na kojem je mogu? ivot

Od ukupno 1800 do danas prona?enih egzoplaneta, tek ih se dvadesetak nalazi u nastanjivoj zoni. Svi ti planeti zna?ajno su ve?i od Zemlje, u usporedbi s Keplerom-186 f.

Crveni patuljci, zvijezde klase M, mogle bi same po sebi biti nepovoljne za ivot, jer odailju puno vie izboja plazme i tetne radijacije od naeg sunca, klase G. No, Kepler-186 f mogao bi biti zati?en od tetnog zra?enja zahvaljuju?i ?injenici da se nalazi na vanjskom rubu nastanjive zone.

Iako postoji mogu?nost ivota na toj udaljenoj planeti, sigurno je da je ne?emo posjetiti tako skoro. Nalazi se na udaljenosti od otprilike 430 svjetlosnih godina, to zna?i da bi nam i brzinom svjetlosti trebalo gotovo pola milenija za posjet sustavu Kepler-186.

 
« StartPrev12345678910NextEnd »

Page 6 of 14

Search

Anketa

Koje vam je podru?je astronomije najzanimljivije?
 

Tko je online

We have 4 guests online

feed-image Feed Entries


Powered by Joomla!. Valid XHTML and CSS.