company logo

Forma za prijavu



Početna
AADZ
'PRONAŠLI SMO NOVU ZEMLJU!' Svemirski teleskop Kepler otkrio je Sveti gral astronomije
Vijesti
Written by Ivo Dijan   

Kao što je nedavno najavljeno, znanstvenici koji rade na svemirskom teleskopu Kepler otkrili su planetu koja je najsličnija Zemlji od svih dosad otkrivenih.

Planet Kepler-186 f peti je i najdalji planet u orbiti oko zvijezde crvenog patuljka klase M1. Njegova godina traje samo 130 dana.

Samo je 10% veći od Zemlje, a nalazi se u takozvanoj ‘nastanjivoj zoni’ - niti predaleko niti preblizu svojeg sunca - u kojoj je moguće postojanje tekuće vode. Zbog svoje relativno male mase, znanstvenici vjeruju kako se radi o ‘kamenom’ planetu - poput Zemlje, Venere ili Marsa.

- Ovo je do sada najmanji planet koji smo pronašli u nastanjivoj zoni, izjavio je profesor Stephen Kane, astrofizičar sa Sveučilišta u San Franciscu.

- Planeti koji su više od 50% veći od Zemlje prolaze kroz transformaciju, i počinju skupljati vrlo gustu atmosferu vrlo nalik onoj koju možemo vidjeti oko plinskih divova u našem Sunčevom sustavu, rekao je, dodajući da su svi planeti s manje od 1,5 Zemljina polumera vjerojatno kameni planeti.

- Iako kruži oko zvijezde koja je vrlo različita od našeg Sunca, sama planeta - i po veličini i po količini energije koju dobiva od svoje zvijezde - je najsličniji Zemlji od svih planeta koje smo pronašli do sada, kazao je Kane.

- Ovo je prijelomno otkriće u potrazi za planetama koje nisu samo velike poput Zemlje, već uistinu nalik Zemlji, rekao je Doug Hudgins, NASA-in znanstvenik na programu Kepler.

JE LI NASA OTKRILA NOVU ZEMLJU?! Pronašli planet iste veličine na kojem je moguć život

Od ukupno 1800 do danas pronađenih egzoplaneta, tek ih se dvadesetak nalazi u nastanjivoj zoni. Svi ti planeti značajno su veći od Zemlje, u usporedbi s Keplerom-186 f.

Crveni patuljci, zvijezde klase M, mogle bi same po sebi biti nepovoljne za život, jer odašilju puno više izboja plazme i štetne radijacije od našeg sunca, klase G. No, Kepler-186 f mogao bi biti zaštićen od štetnog zračenja zahvaljujući činjenici da se nalazi na vanjskom rubu nastanjive zone.

Iako postoji mogućnost života na toj udaljenoj planeti, sigurno je da je nećemo posjetiti tako skoro. Nalazi se na udaljenosti od otprilike 430 svjetlosnih godina, što znači da bi nam i brzinom svjetlosti trebalo gotovo pola milenija za posjet sustavu Kepler-186.

 
NOVI MJESEC RAĐA SE U SUNČEVOM SUSTAVU Astronomi u bunilu: 'Nikad nismo vidjeli ništa slično!'
Vijesti
Written by Ivo Dijan   

Nove snimke NASA-ine svemirske sonde Cassini-Huygens sugeriraju da je u tijeku formiranje novog Saturnovog mjeseca, kojeg su znanstvenici već odmilja nazvali "Peggy".

Sićušan ledeni satelit nije uočen direktno, već samo kao izbočina u Saturnovom A prstenu, najsjajnijem i krajnje vanjskom prstenu, ali ona upućuje da bi Saturnova obitelj od čak 62 mjeseca mogla dobiti novopridošlicu.

- Nikad nismo vidjeli ništa slično - kazao je astronom Carl Murray, glavni autor studije.

- Možda promatramo čin rođenja, gdje taj objekt napušta prsten i postaje planetov mjesec - kaže Murray.

Saturnovi prstenovi sačinjeni su gotovo u cijelosti od leda s tek malenim udjelom kamenitog materijala i protežu se u razmaku od 7.000 kilometara do 80.000 kilometara iznad Saturnovog ekvatora, s debljinom koja se kreće od 10 metara do 1000 metara.

Prstenovi nisu čvrsti već formirani od nebrojeno individualnih fragmenata koji veličinom variraju od malenih čestica poput zrna pijeska, do gromada promjera nekoliko metara. Znanstvenici smatraju da su prstenovi svojevrsno rodilište Saturnovih mjeseca, gdje se materijali postepeno sudaraju i spajaju dok ne stvore dovoljno momenta da se odvoje od prstena.

Najveći Saturnov mjesec Titan ima promjer od 5.000 kilometara i masu gotovo dvostruko veću od Zemljinog Mjeseca. Znanstvenici tvrde da su oni najraniji i najveći najdalje od Saturna upravo zbog toga što su "potrošili" materijal iz prstena i posljedično se odvojili.

Ali, ako Peggy ikad "odraste" dovoljno da napusti "dom", bit će sićušna u odnosu na Titan, s promjerom od možda svega 0,5 metra.


 

 

 
IMA LI ŽIVOTA? Na Saturnovu mjesecu otkrili ogromne podzemne zalihe vode
Vijesti
Written by Ivo Dijan   

Znanstvenici otkrili na Saturnovu mjesecu ogromne podzemne zalihe vode

Nova mjerenja Nasine sonde Cassini pokazala su da ispod ledene površine Saturnova mjeseca postoje ogromne zalihe vode, objavili su američki i talijanski znanstvenici koji tu količinu vode nazivaju oceanom.

Znanstvenici su uočili da s ogoljelog područja južnog pola mjeseca Enceladusa prema svemiru izbijaju mineralima bogati mlazovi slane pare i kristala leda iz podzemnog oceana. Nakon što je sonda preletjela iznad mjeseca omogućila je znanstvenicima da mjerenjima otkriju gravitacijski signal vode, objavljeno je u časopisu Science.

"Mjerenja koja smo obavili u skladu su postojanjem velikog vodenog rezervoara veličine najvećeg od Velikih jezera u Sjevernoj Americi", kazao je talijanski profesor Luciano Less za BBC, odnosno vodene mase oko 245 puta veće od Lago di Garda u Italiji.

To otkriće pokazuje da bi mjesec širok oko 500 kilometara mogao biti uz Zemlju najbolje mjesto na kojem bi mogao postojati život mikroorganizama.

Cassinijevi podaci sugeriraju da voda leži oko 40 kilometara ispod ledene kore mjeseca odnosno iznad stjenovite unutrašnjosti mjeseca.

Orbita Enceladusa oko Saturna ekscentrična je pa se pretpostavlja da gravitacija planeta izaziva stezanje i rastezanje mjeseca ovisno o udaljenosti od Saturna kao i zagrijavanje dijela leda na mjesecu i njegovo otapanje. Nešto od te tekućine u obliku mlazova završava u svemiru no sam mehanizam fenomena još nije jasan.

"Ono što vidimo u skladu je s postojanjem vodenog džepa dubokog osam do deset kilomatara i taj džep proteže se do 50. stupnja južne mjesečeve širine", kaže znanstvenik sa sveučilišta Sapienza u Rimu.

 
« StartPrev12345678910NextEnd »

Page 6 of 14

Search

Anketa

Koje vam je područje astronomije najzanimljivije?
 

Tko je online

We have 5 guests online

feed-image Feed Entries


Powered by Joomla!. Valid XHTML and CSS.