company logo

Edukacijski materijali

Forma za prijavu



Po?etna
AADZ
DOKAZANA ZADNJA EINSTEINOVA TEORIJA Otkrivena jeka Velikog praska kojim je po?eo svemir
Vijesti
Written by Ivo Dijan   

Rije? je o minijaturnim mrekanjima u tkivu svemira koja kroz prostor prenose energiju, poput valova koji putuju oceanima

Znanstvenici iz Centra za astrofiziku Harvard-Smithsonian ju?er su potvrdili da su doli do epohalnog otkri?a na podru?ju kozmologije i fizike elementarnih ?estica - pronali su primordijalne gravitacijske valove, svojevrsnu jeku Velikog praska kojim je prije 13,82 milijarde godina nastao svemir.

Gravitacijski valovi posljednje su nepotvr?eno predvi?anje Einsteinove Op?e teorije relativnosti. Rije? je o minijaturnim mrekanjima u tkivu svemira koja kroz prostor prenose energiju, otprilike jednako na?inu na koji valovi putuju oceanima. Ve? godinama se zna da bi nepobitni dokazi o njihovu postojanju sigurno doveli do Nobelove nagrade, a svim ostalim znanstvenicima to otkri?e prua prvi uvid u ra?anje svemira.

Veliko otkri?e

Signal je navodno pronaao specijalizirani teleskop nazvan Bicep (Background Imaging of Cosmic Extragalactic Polarization), smjeten na Junom polu. Bicep skenira nebo mikrovalnim frekvencijama i prikuplja fosilnu energiju zaostalu od Velikog praska. Kozmolozi ve? desetlje?ima naga?aju da bi se otisak primordijalnih gravitacijskih valova mogao nalijepiti upravo na takvu radijaciju.

- To je sveti gral kozmologije. Veliko, veliko, veliko otkri?e - rekla je Hiranya Peiris, kozmologinja s londonskog University Collegea.

Prema teoriji, primordijalni gravitacijski valovi trebali bi znanstvenicima otkriti detalje o prvom trenutku stvaranja svemira, koji je dosad bio u sferi spekulacija. Kozmolozi vjeruju da se 10^(-34) sekunde nakon Velikog praska svemir naglo proirio. Ta teorija, poznata kao inflacija, sluila je kao objanjenje za uniformnu strukturu svemira, ali uvijek joj je nedostajalo vjerodostojnosti jer nije bilo fizi?kih dokaza koji bi objasnili zato su se stvari dogodile tako kako su se dogodile.

- Primordijalni gravitacijski valovi su dugo smatrani neoborivim dokazom inflacije. To je neto najblie dokazu te teorije to ?e ikada postojati - kazala je Hiranya Peiris.

Vrhunac karijere

Naime, kozmolozi vjeruju da je jedino inflacija mogla poja?ati primordijalne gravitacijske valove u signal koji se moe uhvatiti.

Ekstrahiranje tog signala, me?utim, iznimno je komplicirano. Mikrovalovi koji ga nose morali su pro?i cijeli svemir prije dolaska na Zemlju. Na tom putu na njih su utjecali grozdovi galaksija.

- To bi se moglo usporediti s promatranjem svemira kroz staklo s mjehuri?ima. Distorzije se moraju ukloniti na vrlo uvjerljiv na?in da bi itko mogao tvrditi da je doao do otkri?a. Kome god to po?e za rukom, dosegnut ?e vrhunac znanstvene karijere - istaknuo je Duncan Hanson sa Sveu?ilita McGill u kanadskome Montrealu, koji radi na teleskopu Juni pol, rivalu Bicepa smjetenome odmah pokraj njega.

 
Vijesti
Written by Ivo Dijan   

Potraga za vanzemaljskim ivotom dobila je novi uzlet nakon to su znanstvenici otkrili naseljivi planet gotovo iste veli?ine kao i Zemlja.

Astronom Thomas Barclay s NASA-inog istraiva?kog centra Ames u Kaliforniji do otkri?a je stigao koriste?i podatke koje je prikupio svemirski teleskop Kepler.

Neimenovani planet otkriven je kako krui oko neidentificirane zvijezde u tzv. zoni "zlatokosa", podru?ju oko zvijezde koja emitira sasvim dovoljno energije, svjetla i temperature da bi na povrini planeta postojala teku?a voda.

Barclay je predstavio otkri?e na konferenciji "Potraga za ivotom izvan Sun?evog sustava" odranoj u Arizoni.

Uz pomo? teleskopa Kepler, Barclay tvrdi da je otkrio novi zvjezdani sustav od pet planeta i zvijezde patuljka klase M1.

M patuljci, poznati i kao crveni patuljci, su zvijezde mnogo manje i priguenije od naeg Sunca i nisu dovoljno svijetle da ih se uo?i golim okom.

Najdalji od otkrivenih pet planeta je otprilike jednake veli?ine kao i Zemlja i naziva se "zlatokosa" planetom jer orbitira oko patuljka u naseljivoj zoni.

Iako su naseljivi "zlatokosa" planeti otkriveni ve? ranije, ovo je prvi priblino iste veli?ine kao i Zemlja.

Barclay nije elio otkriti vie detalja, te je najavio da ?e slubeni podaci biti objavljeni kasnije ove godine.

 
Vijesti
Written by Ivo Dijan   

Sve ve?i broj znanstvenika vjeruje kako je ivot na Zemlji mogao po?eti u hidrotermalnim izvorima na morskom dnu.

Znanstvenici su nedavno otkrili nove metode simuliranja procesa koji su moda doveli do prve pojave stani?nih organizama na Zemlji.

- Ono to pokuavamo u?initi je premostiti jaz izme?u geolokih procesa na mladoj Zemlji i pojavi biolokog ivota na planeti, rekao je znanstvenik sa Sveu?ilita Leeds Terry Kee, jedna od autorica istraivanja.

- Prije biolokog ivota, moglo bi se re?i da je na Zemlji bilo geolokog ivota. Moda se ?ini ?udnim smatrati geologiju, koja uklju?uje beivotno kamenje i minerale, ivom. No, to je ivot?

- Mnogi su pokuali i ne uspijeli dati zadovoljavaju? odgovor na ovo pitanje. Umjesto toga, pogledali smo to ivot radi, a svi oblici ivota koriste iste kemijske procese nalik onima u gorivoj ?eliji kako bi proizveli energiju, rekla je Kee.

Odre?eni geoloki okolii, poput hidrotermalnih izvora, mogu se smatrati gorivim ?elijama okolia, jer se moe proizvesti energija izme?u goriva u izvorima i oksidantima u morskoj vodi.

U novom istraivanju, objavljenom u znanstvenom ?asopisu Astrobiology, Kee i njene kolege demonstrirali su model gorive ?elije zasnovane na prirodnim katalistima, koji bi mogao biti izvor metabolizma u prvim organizmima na Zemlji.

- Neki minerali mogli su pokrenuti geoloke reakcije, koje su kasnije dovele do biolokog metabolizma, rekla je voditeljica istraivanja Dr. Laura Barge s NASA-inog instituta za astrobiologiju.

- Ovi eksperimenti simuliraju elektri?nu energiju koja je nastajala u geolokim sustavima, tako da moemo simulirati i druge planetarne okolie s teku?om vodom, poput Jupiterovog mjeseca Europe, ili Mars kakav je nekad bio, rekla je Barge.

Jupiterov mjesec Europa prekivren je ledom, a znanstvenici vjeruju kako se ispod povrine nalaze oceani puni termalnih izvora, pogonjenih plimnim silama Jupiterove gravitacije. Europa je, po miljenju ve?ine astrobiologa, najbolji kandidat za pronalazak ivota izvan Zemlje unutar Sun?evog sustava

 
« StartPrev12345678910NextEnd »

Page 8 of 14

Search

Anketa

Koje vam je podru?je astronomije najzanimljivije?
 

Tko je online

We have 1 guest online

feed-image Feed Entries


Powered by Joomla!. Valid XHTML and CSS.