company logo

Edukacijski materijali

Forma za prijavu



Po?etna
AADZ
Vijesti
Written by Ivo Dijan   

Nove snimke NASA-ine svemirske sonde Cassini-Huygens sugeriraju da je u tijeku formiranje novog Saturnovog mjeseca, kojeg su znanstvenici ve? odmilja nazvali "Peggy".

Si?uan ledeni satelit nije uo?en direktno, ve? samo kao izbo?ina u Saturnovom A prstenu, najsjajnijem i krajnje vanjskom prstenu, ali ona upu?uje da bi Saturnova obitelj od ?ak 62 mjeseca mogla dobiti novopridolicu.

- Nikad nismo vidjeli nita sli?no - kazao je astronom Carl Murray, glavni autor studije.

- Moda promatramo ?in ro?enja, gdje taj objekt naputa prsten i postaje planetov mjesec - kae Murray.

Saturnovi prstenovi sa?injeni su gotovo u cijelosti od leda s tek malenim udjelom kamenitog materijala i proteu se u razmaku od 7.000 kilometara do 80.000 kilometara iznad Saturnovog ekvatora, s debljinom koja se kre?e od 10 metara do 1000 metara.

Prstenovi nisu ?vrsti ve? formirani od nebrojeno individualnih fragmenata koji veli?inom variraju od malenih ?estica poput zrna pijeska, do gromada promjera nekoliko metara. Znanstvenici smatraju da su prstenovi svojevrsno rodilite Saturnovih mjeseca, gdje se materijali postepeno sudaraju i spajaju dok ne stvore dovoljno momenta da se odvoje od prstena.

Najve?i Saturnov mjesec Titan ima promjer od 5.000 kilometara i masu gotovo dvostruko ve?u od Zemljinog Mjeseca. Znanstvenici tvrde da su oni najraniji i najve?i najdalje od Saturna upravo zbog toga to su "potroili" materijal iz prstena i posljedi?no se odvojili.

Ali, ako Peggy ikad "odraste" dovoljno da napusti "dom", bit ?e si?una u odnosu na Titan, s promjerom od moda svega 0,5 metra.


 
Vijesti
Written by Ivo Dijan   

Znanstvenici otkrili na Saturnovu mjesecu ogromne podzemne zalihe vode

Nova mjerenja Nasine sonde Cassini pokazala su da ispod ledene povrine Saturnova mjeseca postoje ogromne zalihe vode, objavili su ameri?ki i talijanski znanstvenici koji tu koli?inu vode nazivaju oceanom.

Znanstvenici su uo?ili da s ogoljelog podru?ja junog pola mjeseca Enceladusa prema svemiru izbijaju mineralima bogati mlazovi slane pare i kristala leda iz podzemnog oceana. Nakon to je sonda preletjela iznad mjeseca omogu?ila je znanstvenicima da mjerenjima otkriju gravitacijski signal vode, objavljeno je u ?asopisu Science.

"Mjerenja koja smo obavili u skladu su postojanjem velikog vodenog rezervoara veli?ine najve?eg od Velikih jezera u Sjevernoj Americi", kazao je talijanski profesor Luciano Less za BBC, odnosno vodene mase oko 245 puta ve?e od Lago di Garda u Italiji.

To otkri?e pokazuje da bi mjesec irok oko 500 kilometara mogao biti uz Zemlju najbolje mjesto na kojem bi mogao postojati ivot mikroorganizama.

Cassinijevi podaci sugeriraju da voda lei oko 40 kilometara ispod ledene kore mjeseca odnosno iznad stjenovite unutranjosti mjeseca.

Orbita Enceladusa oko Saturna ekscentri?na je pa se pretpostavlja da gravitacija planeta izaziva stezanje i rastezanje mjeseca ovisno o udaljenosti od Saturna kao i zagrijavanje dijela leda na mjesecu i njegovo otapanje. Neto od te teku?ine u obliku mlazova zavrava u svemiru no sam mehanizam fenomena jo nije jasan.

"Ono to vidimo u skladu je s postojanjem vodenog depa dubokog osam do deset kilomatara i taj dep protee se do 50. stupnja june mjese?eve irine", kae znanstvenik sa sveu?ilita Sapienza u Rimu.

 
SENZACIJA U SVEMIRU Astronomi u potpunom ?udu, nisu ni slutili da bi ovo tijelo moglo imati prstenje
Vijesti
Written by Ivo Dijan   

KOPENHAGEN - Iako su znanstvenici dosad uglavnom smatrali da prstenje u svemiru moe okruivati samo planete, i to plinovite divove poput Saturna, tu su tezu demantirali astronomi s danskog Instituta Nielsa Bohra. Na podru?ju izme?u Saturna i Urana otkrili su stjenoviti objekt s dva prstena.

Rije? je o Harikli, tijelu koji je po svojim svojstvima na granici planetoida i kometa. Astronomi sli?na tijela nazivaju kentaurima, a Harikla je s promjerom od oko 260 kilometara najve?a me?u njima. Ime je dobila po gr?koj nimfi Harikli, Apolonovoj k?eri.

Astronomi su dva prstena, od kojih je jedan irok tri, a drugi sedam kilometara, otkrili sasvim slu?ajno. 'Uop?e nismo traili prstenje, s obzirom da na malim objektima kao to je Harikla dosad nikada nisu uo?eni. Ovo je za nas potpuno iznena?uju?e otkri?e', rekao je Uffe Graw Jorgensen s Instituta Nielsa Bohra u Kopenhagenu.

'Uspjeli smo odrediti do u detalj kako dva prstena izgledaju. Sastavljeni su od ledenih ?estica i kamen?i?a i vrlo su tanki, debeli su tek nekoliko stotina metara', dodao je Jorgensen, koji je sa suradnicima o novom otkri?u napisao znanstveni rad u ?asopisu Nature.

 
« StartPrev12345678910NextEnd »

Page 7 of 14

Search

Anketa

Koje vam je podru?je astronomije najzanimljivije?
 

Tko je online

We have 5 guests online

feed-image Feed Entries


Powered by Joomla!. Valid XHTML and CSS.