company logo

Forma za prijavu



Početna
AADZ
NOVI MJESEC RAĐA SE U SUNČEVOM SUSTAVU Astronomi u bunilu: 'Nikad nismo vidjeli ništa slično!'
Vijesti
Written by Ivo Dijan   

Nove snimke NASA-ine svemirske sonde Cassini-Huygens sugeriraju da je u tijeku formiranje novog Saturnovog mjeseca, kojeg su znanstvenici već odmilja nazvali "Peggy".

Sićušan ledeni satelit nije uočen direktno, već samo kao izbočina u Saturnovom A prstenu, najsjajnijem i krajnje vanjskom prstenu, ali ona upućuje da bi Saturnova obitelj od čak 62 mjeseca mogla dobiti novopridošlicu.

- Nikad nismo vidjeli ništa slično - kazao je astronom Carl Murray, glavni autor studije.

- Možda promatramo čin rođenja, gdje taj objekt napušta prsten i postaje planetov mjesec - kaže Murray.

Saturnovi prstenovi sačinjeni su gotovo u cijelosti od leda s tek malenim udjelom kamenitog materijala i protežu se u razmaku od 7.000 kilometara do 80.000 kilometara iznad Saturnovog ekvatora, s debljinom koja se kreće od 10 metara do 1000 metara.

Prstenovi nisu čvrsti već formirani od nebrojeno individualnih fragmenata koji veličinom variraju od malenih čestica poput zrna pijeska, do gromada promjera nekoliko metara. Znanstvenici smatraju da su prstenovi svojevrsno rodilište Saturnovih mjeseca, gdje se materijali postepeno sudaraju i spajaju dok ne stvore dovoljno momenta da se odvoje od prstena.

Najveći Saturnov mjesec Titan ima promjer od 5.000 kilometara i masu gotovo dvostruko veću od Zemljinog Mjeseca. Znanstvenici tvrde da su oni najraniji i najveći najdalje od Saturna upravo zbog toga što su "potrošili" materijal iz prstena i posljedično se odvojili.

Ali, ako Peggy ikad "odraste" dovoljno da napusti "dom", bit će sićušna u odnosu na Titan, s promjerom od možda svega 0,5 metra.


 

 

 
IMA LI ŽIVOTA? Na Saturnovu mjesecu otkrili ogromne podzemne zalihe vode
Vijesti
Written by Ivo Dijan   

Znanstvenici otkrili na Saturnovu mjesecu ogromne podzemne zalihe vode

Nova mjerenja Nasine sonde Cassini pokazala su da ispod ledene površine Saturnova mjeseca postoje ogromne zalihe vode, objavili su američki i talijanski znanstvenici koji tu količinu vode nazivaju oceanom.

Znanstvenici su uočili da s ogoljelog područja južnog pola mjeseca Enceladusa prema svemiru izbijaju mineralima bogati mlazovi slane pare i kristala leda iz podzemnog oceana. Nakon što je sonda preletjela iznad mjeseca omogućila je znanstvenicima da mjerenjima otkriju gravitacijski signal vode, objavljeno je u časopisu Science.

"Mjerenja koja smo obavili u skladu su postojanjem velikog vodenog rezervoara veličine najvećeg od Velikih jezera u Sjevernoj Americi", kazao je talijanski profesor Luciano Less za BBC, odnosno vodene mase oko 245 puta veće od Lago di Garda u Italiji.

To otkriće pokazuje da bi mjesec širok oko 500 kilometara mogao biti uz Zemlju najbolje mjesto na kojem bi mogao postojati život mikroorganizama.

Cassinijevi podaci sugeriraju da voda leži oko 40 kilometara ispod ledene kore mjeseca odnosno iznad stjenovite unutrašnjosti mjeseca.

Orbita Enceladusa oko Saturna ekscentrična je pa se pretpostavlja da gravitacija planeta izaziva stezanje i rastezanje mjeseca ovisno o udaljenosti od Saturna kao i zagrijavanje dijela leda na mjesecu i njegovo otapanje. Nešto od te tekućine u obliku mlazova završava u svemiru no sam mehanizam fenomena još nije jasan.

"Ono što vidimo u skladu je s postojanjem vodenog džepa dubokog osam do deset kilomatara i taj džep proteže se do 50. stupnja južne mjesečeve širine", kaže znanstvenik sa sveučilišta Sapienza u Rimu.

 
SENZACIJA U SVEMIRU Astronomi u potpunom čudu, nisu ni slutili da bi ovo tijelo moglo imati prstenje
Vijesti
Written by Ivo Dijan   

KOPENHAGEN - Iako su znanstvenici dosad uglavnom smatrali da prstenje u svemiru može okruživati samo planete, i to plinovite divove poput Saturna, tu su tezu demantirali astronomi s danskog Instituta Nielsa Bohra. Na području između Saturna i Urana otkrili su stjenoviti objekt s dva prstena.

Riječ je o Harikli, tijelu koji je po svojim svojstvima na granici planetoida i kometa. Astronomi slična tijela nazivaju kentaurima, a Harikla je s promjerom od oko 260 kilometara najveća među njima. Ime je dobila po grčkoj nimfi Harikli, Apolonovoj kćeri.

Astronomi su dva prstena, od kojih je jedan širok tri, a drugi sedam kilometara, otkrili sasvim slučajno. 'Uopće nismo tražili prstenje, s obzirom da na malim objektima kao što je Harikla dosad nikada nisu uočeni. Ovo je za nas potpuno iznenađujuće otkriće', rekao je Uffe Graw Jorgensen s Instituta Nielsa Bohra u Kopenhagenu.

'Uspjeli smo odrediti do u detalj kako dva prstena izgledaju. Sastavljeni su od ledenih čestica i kamenčića i vrlo su tanki, debeli su tek nekoliko stotina metara', dodao je Jorgensen, koji je sa suradnicima o novom otkriću napisao znanstveni rad u časopisu Nature.

 

 
« StartPrev12345678910NextEnd »

Page 7 of 14

Search

Anketa

Koje vam je područje astronomije najzanimljivije?
 

Tko je online

We have 4 guests online

feed-image Feed Entries


Powered by Joomla!. Valid XHTML and CSS.