Nove snimke NASA-ine svemirske sonde Cassini-Huygens sugeriraju da je u tijeku formiranje novog Saturnovog mjeseca, kojeg su znanstvenici ve? odmilja nazvali "Peggy".

Si?u�an ledeni satelit nije uo?en direktno, ve? samo kao izbo?ina u Saturnovom A prstenu, najsjajnijem i krajnje vanjskom prstenu, ali ona upu?uje da bi Saturnova obitelj od ?ak 62 mjeseca mogla dobiti novoprido�licu.

- Nikad nismo vidjeli ni�ta sli?no - kazao je astronom Carl Murray, glavni autor studije.

- Mo�da promatramo ?in ro?enja, gdje taj objekt napu�ta prsten i postaje planetov mjesec - ka�e Murray.

Saturnovi prstenovi sa?injeni su gotovo u cijelosti od leda s tek malenim udjelom kamenitog materijala i prote�u se u razmaku od 7.000 kilometara do 80.000 kilometara iznad Saturnovog ekvatora, s debljinom koja se kre?e od 10 metara do 1000 metara.

Prstenovi nisu ?vrsti ve? formirani od nebrojeno individualnih fragmenata koji veli?inom variraju od malenih ?estica poput zrna pijeska, do gromada promjera nekoliko metara. Znanstvenici smatraju da su prstenovi svojevrsno rodili�te Saturnovih mjeseca, gdje se materijali postepeno sudaraju i spajaju dok ne stvore dovoljno momenta da se odvoje od prstena.

Najve?i Saturnov mjesec Titan ima promjer od 5.000 kilometara i masu gotovo dvostruko ve?u od Zemljinog Mjeseca. Znanstvenici tvrde da su oni najraniji i najve?i najdalje od Saturna upravo zbog toga �to su "potro�ili" materijal iz prstena i posljedi?no se odvojili.

Ali, ako Peggy ikad "odraste" dovoljno da napusti "dom", bit ?e si?u�na u odnosu na Titan, s promjerom od mo�da svega 0,5 metra.

�

�

Znanstvenici otkrili na Saturnovu mjesecu ogromne podzemne zalihe vode

Nova mjerenja Nasine sonde Cassini pokazala su da ispod ledene povr�ine Saturnova mjeseca postoje ogromne zalihe vode, objavili su ameri?ki i talijanski znanstvenici koji tu koli?inu vode nazivaju oceanom.

Znanstvenici su uo?ili da s ogoljelog podru?ja ju�nog pola mjeseca Enceladusa prema svemiru izbijaju mineralima bogati mlazovi slane pare i kristala leda iz podzemnog oceana. Nakon �to je sonda preletjela iznad mjeseca omogu?ila je znanstvenicima da mjerenjima otkriju gravitacijski signal vode, objavljeno je u ?asopisu Science.

"Mjerenja koja smo obavili u skladu su postojanjem velikog vodenog rezervoara veli?ine najve?eg od Velikih jezera u Sjevernoj Americi", kazao je talijanski profesor Luciano Less za BBC, odnosno vodene mase oko 245 puta ve?e od Lago di Garda u Italiji.

To otkri?e pokazuje da bi mjesec �irok oko 500 kilometara mogao biti uz Zemlju najbolje mjesto na kojem bi mogao postojati �ivot mikroorganizama.

Cassinijevi podaci sugeriraju da voda le�i oko 40 kilometara ispod ledene kore mjeseca odnosno iznad stjenovite unutra�njosti mjeseca.

Orbita Enceladusa oko Saturna ekscentri?na je pa se pretpostavlja da gravitacija planeta izaziva stezanje i rastezanje mjeseca ovisno o udaljenosti od Saturna kao i zagrijavanje dijela leda na mjesecu i njegovo otapanje. Ne�to od te teku?ine u obliku mlazova zavr�ava u svemiru no sam mehanizam fenomena jo� nije jasan.

"Ono �to vidimo u skladu je s postojanjem vodenog d�epa dubokog osam do deset kilomatara i taj d�ep prote�e se do 50. stupnja ju�ne mjese?eve �irine", ka�e znanstvenik sa sveu?ili�ta Sapienza u Rimu.