company logo

Forma za prijavu



Početna
AADZ
SENZACIJA U SVEMIRU Astronomi u potpunom čudu, nisu ni slutili da bi ovo tijelo moglo imati prstenje
Vijesti
Written by Ivo Dijan   

KOPENHAGEN - Iako su znanstvenici dosad uglavnom smatrali da prstenje u svemiru može okruživati samo planete, i to plinovite divove poput Saturna, tu su tezu demantirali astronomi s danskog Instituta Nielsa Bohra. Na području između Saturna i Urana otkrili su stjenoviti objekt s dva prstena.

Riječ je o Harikli, tijelu koji je po svojim svojstvima na granici planetoida i kometa. Astronomi slična tijela nazivaju kentaurima, a Harikla je s promjerom od oko 260 kilometara najveća među njima. Ime je dobila po grčkoj nimfi Harikli, Apolonovoj kćeri.

Astronomi su dva prstena, od kojih je jedan širok tri, a drugi sedam kilometara, otkrili sasvim slučajno. 'Uopće nismo tražili prstenje, s obzirom da na malim objektima kao što je Harikla dosad nikada nisu uočeni. Ovo je za nas potpuno iznenađujuće otkriće', rekao je Uffe Graw Jorgensen s Instituta Nielsa Bohra u Kopenhagenu.

'Uspjeli smo odrediti do u detalj kako dva prstena izgledaju. Sastavljeni su od ledenih čestica i kamenčića i vrlo su tanki, debeli su tek nekoliko stotina metara', dodao je Jorgensen, koji je sa suradnicima o novom otkriću napisao znanstveni rad u časopisu Nature.

 

 
DOKAZANA ZADNJA EINSTEINOVA TEORIJA Otkrivena jeka Velikog praska kojim je počeo svemir
Vijesti
Written by Ivo Dijan   

Riječ je o minijaturnim mreškanjima u tkivu svemira koja kroz prostor prenose energiju, poput valova koji putuju oceanima

Znanstvenici iz Centra za astrofiziku Harvard-Smithsonian jučer su potvrdili da su došli do epohalnog otkrića na području kozmologije i fizike elementarnih čestica - pronašli su primordijalne gravitacijske valove, svojevrsnu jeku Velikog praska kojim je prije 13,82 milijarde godina nastao svemir.

Gravitacijski valovi posljednje su nepotvrđeno predviđanje Einsteinove Opće teorije relativnosti. Riječ je o minijaturnim mreškanjima u tkivu svemira koja kroz prostor prenose energiju, otprilike jednako načinu na koji valovi putuju oceanima. Već godinama se zna da bi nepobitni dokazi o njihovu postojanju sigurno doveli do Nobelove nagrade, a svim ostalim znanstvenicima to otkriće pruža prvi uvid u rađanje svemira.

Veliko otkriće

Signal je navodno pronašao specijalizirani teleskop nazvan Bicep (Background Imaging of Cosmic Extragalactic Polarization), smješten na Južnom polu. Bicep skenira nebo mikrovalnim frekvencijama i prikuplja fosilnu energiju zaostalu od Velikog praska. Kozmolozi već desetljećima nagađaju da bi se otisak primordijalnih gravitacijskih valova mogao “nalijepiti” upravo na takvu radijaciju.

- To je sveti gral kozmologije. Veliko, veliko, veliko otkriće - rekla je Hiranya Peiris, kozmologinja s londonskog University Collegea.

Prema teoriji, primordijalni gravitacijski valovi trebali bi znanstvenicima otkriti detalje o prvom trenutku stvaranja svemira, koji je dosad bio u sferi spekulacija. Kozmolozi vjeruju da se 10^(-34) sekunde nakon Velikog praska svemir naglo proširio. Ta teorija, poznata kao inflacija, služila je kao objašnjenje za uniformnu strukturu svemira, ali uvijek joj je nedostajalo vjerodostojnosti jer nije bilo fizičkih dokaza koji bi objasnili zašto su se stvari dogodile tako kako su se dogodile.

- Primordijalni gravitacijski valovi su dugo smatrani neoborivim dokazom inflacije. To je nešto najbliže dokazu te teorije što će ikada postojati - kazala je Hiranya Peiris.

Vrhunac karijere

Naime, kozmolozi vjeruju da je jedino inflacija mogla pojačati primordijalne gravitacijske valove u signal koji se može uhvatiti.

Ekstrahiranje tog signala, međutim, iznimno je komplicirano. Mikrovalovi koji ga nose morali su proći cijeli svemir prije dolaska na Zemlju. Na tom putu na njih su utjecali grozdovi galaksija.

- To bi se moglo usporediti s promatranjem svemira kroz staklo s mjehurićima. Distorzije se moraju ukloniti na vrlo uvjerljiv način da bi itko mogao tvrditi da je došao do otkrića. Kome god to pođe za rukom, dosegnut će vrhunac znanstvene karijere - istaknuo je Duncan Hanson sa Sveučilišta McGill u kanadskome Montrealu, koji radi na teleskopu Južni pol, rivalu Bicepa smještenome odmah pokraj njega.

 

 
DA LI JE NASA OTKRILA NOVU ZEMLJU?! Pronašli planet iste veličine koji podržava život
Vijesti
Written by Ivo Dijan   

Potraga za vanzemaljskim životom dobila je novi uzlet nakon što su znanstvenici otkrili naseljivi planet gotovo iste veličine kao i Zemlja.

Astronom Thomas Barclay s NASA-inog istraživačkog centra Ames u Kaliforniji do otkrića je stigao koristeći podatke koje je prikupio svemirski teleskop Kepler.

Neimenovani planet otkriven je kako kruži oko neidentificirane zvijezde u tzv. zoni "zlatokosa", području oko zvijezde koja emitira sasvim dovoljno energije, svjetla i temperature da bi na površini planeta postojala tekuća voda.

Barclay je predstavio otkriće na konferenciji "Potraga za životom izvan Sunčevog sustava" održanoj u Arizoni.

Uz pomoć teleskopa Kepler, Barclay tvrdi da je otkrio novi zvjezdani sustav od pet planeta i zvijezde patuljka klase M1.

M patuljci, poznati i kao crveni patuljci, su zvijezde mnogo manje i prigušenije od našeg Sunca i nisu dovoljno svijetle da ih se uoči golim okom.

Najdalji od otkrivenih pet planeta je otprilike jednake veličine kao i Zemlja i naziva se "zlatokosa" planetom jer orbitira oko patuljka u naseljivoj zoni.

Iako su naseljivi "zlatokosa" planeti otkriveni već ranije, ovo je prvi približno iste veličine kao i Zemlja.

Barclay nije želio otkriti više detalja, te je najavio da će službeni podaci biti objavljeni kasnije ove godine.

 

 
« StartPrev12345678910NextEnd »

Page 7 of 14

Search

Anketa

Koje vam je područje astronomije najzanimljivije?
 

Tko je online

We have 22 guests online

feed-image Feed Entries


Powered by Joomla!. Valid XHTML and CSS.